Iseljavanje ljudi zbog pronalaska posla na Zapadu u regiji nije nikakva novost, no trendovi su se nažalost i pogoršali u posljednjih nekoliko godina, kako zbog pandemije tako i zbog veće fleksibilnosti mlađe radne snage.

Među zemljama koje “izvoze” najviše radnika svakako je i Srbija. Srbija je na 31. mjestu u svijetu po iseljavanju, a trenutne procjene govore da zemlju godišnje napusti između 15.000 i 60.000 ljudi. Omiljene destinacije su im Njemačka i Austrija, a srpski gastarbajteri u inozemstvu u prosjeku borave više od 12 godina, pokazuju posljednji podaci.

Podaci Eurostata pokazuju da je krajem 2018. godine broj osoba iz Srbije s dozvolom boravka u nekoj od zemalja EU iznosio 491.199 – što je 1,6 posto manje nego samo deset godina ranije, piše Nova ekonomija.

Mobilnost radne snage
Samo u 2018. godini 52.049 osoba iz Srbije (novi stanovnici) dobilo je prvi put boravišnu dozvolu na području EU, što je gotovo 12.000 osoba više nego 2017. godine. Najčešća odredišta iseljavanja građana Srbije koji rade i žive u inozemstvu su Austrija (22,5 posto) i Njemačka (17,9 posto), no postoji tendencija smanjenja tih udjela.

Institut za razvoj i inovacije napravio je analizu mobilnosti radne snage između Srbije i zemalja zapadnog Balkana u kojoj objašnjava kako su prve generacije iseljenika uglavnom odlazile u zapadnu Europu, a gotovo polovina njih, 46 posto, odlazi u Njemačku.

Desetljeće kasnije već se bilježi značajan pad broja migracija u Njemačku, dok se istovremeno povećava udio migranata prvo u Švicarsku, a kasnije i u druge europske zemlje, u kojima je 2011. radilo 18,8 posto srpskih migranata.. Migranti iz južne i istočne Srbije čine većinu migranata u Italiju, Austriju i Sjevernu Makedoniju, dok oni iz Šumadije i zapadne Srbije čine većinu migranata u Švicarsku i Bosnu i Hercegovinu.

Vojvođani su fokusirani na Mađarsku i Hrvatsku, dok Beograđani najviše “žure” prema SAD-u i Kanadi. Dnevno 795.000 radnika migrira iz naselja u kojem žive radi posla, no samo njih 2.858 migrira u inozemstvo. Gledajući “raspored”, više od polovice dnevnih migranata uglavnom migrira u druga naselja iste općine u kojoj žive.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

S druge strane, od 2.858 dnevnih migranata u inozemstvu, njih 59 posto je iz Vojvodine, a 37 posto iz Šumadije i zapadne Srbije – što se prvenstveno objašnjava blizinom granica ovih krajeva sa zemljama Europske unije. S druge strane, samo četiri posto dnevnih migranata iz južne i istočne Srbije pokazuje interes za Sjevernu Makedoniju i Bugarsku. Srbija je u razdoblju od 2010. do 2023. godine izdala 178.879 viza, od čega su rekordne 29.442 izdane 2023. godine.

Raste broj viza
Službeni podaci Ministarstva vanjskih poslova pokazuju da je zbog posljedica pandemije Covid-19 broj izdanih viza počeo naglo rasti od 2022. godine. Najviše viza izdano je građanima Kine, čak 35 posto, Indije 13 posto i Egipta šest posto, a posljednjih godina bilježi se trend rasta viza za državljane ovih zemalja – što može biti pokazatelj radne migracije. Zanimljivo je da je prošle godine u Srbiji boravilo ukupno 81.710 stranaca, a najveći broj njih (56 posto) zbog zaposlenja, piše Nova ekonomija.

“Broj izdanih viza može biti samo pokazatelj potencijala radne migracije u Srbiji, prvenstveno zbog činjenice da mnogi stranci koji borave u Srbiji nemaju obavezu pribavljanja viza, a vize se mogu izdavati i po drugim osnovama, a ne samo po osnova zapošljavanja”, navodi se u analizi mobilnosti radne snage koju je proveo Institut za razvoj i inovacije