Lako je zamisliti da ljudi postoje odvojeno od prirode. Ali najveće prijetnje čovječanstvu dolaze od kriza koje utječu na prirodu, osobito od klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i neobuzdanog zagađenja. Ne možemo se pozabaviti nijednom od njih dok ne prestanemo uzimati prirodu zdravo za gotovo i ne počnemo više ulagati u nju.

Ulaganja s pozitivnim učinkom na prirodu u očuvanje mora, održivo upravljanje zemljištem, sigurnost opskrbe vodom i pošumljavanje mogla bi donijeti rezultat 30 posto smanjenja emisija potrebnih za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 Cº, cilj naveden u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. Nadalje, takva ulaganja ne samo da poboljšavaju našu otpornost na klimatske promjene; ona bi također pomogla u sprječavanju budućih pandemija.

Uoči 16. Konferencije zainteresiranih stranaka (COP 16) Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti koja će se održati u Caliju u Kolumbiji ovog mjeseca, moramo imati na umu da krize koje utječu na prirodu također predstavljaju strukturne rizike za globalno gospodarstvo, našu kolektivnu dobrobit i prosperitet te UN-ove ciljeve održivog razvoja. Ukupno 55 posto svjetskog BDP-a u velikoj ili umjerenoj mjeri ovisi o prirodi.

Prakse regeneracije
U Caliju će delegati iz gotovo 200 zemalja raspravljati o tome kako ubrzati provedbu mjera za zaštitu 30 posto kopnenih i morskih područja planeta, smanjenje zagađenja i obnovu degradiranih ekosustava do 2030. godine.

Jedna od ključnih prepreka za postizanje tih ambicioznih ciljeva je financiranje. Ne samo da trenutno previše ulažemo u aktivnosti koje štete prirodi i pogoršavaju naše probleme, već ulažemo samo jednu trećinu onoga što je potrebno za postizanje ciljeva do 2030. u pogledu klime, biološke raznolikosti i degradacije zemljišta.

Da bismo povećali ulaganja s pozitivnim učinkom na prirodu, moramo učiniti četiri stvari. Prvo, moramo izgraditi učinkovitija javno-privatna partnerstva između zemalja i javnih razvojnih banaka, kao i s organizacijama za prirodu, tvrtkama i financijskim institucijama iz privatnog sektora.

To bi pomoglo u smanjenju rizika ulaganja, pripremi projekata i ostvarivanju učinka u velikim razmjerima na klimu, prirodu i uključiv gospodarski razvoj. Drugo, moramo ponovno uspostaviti i uvriježiti prakse regeneracije i upravljanja biološkom raznolikošću, osobito u sektorima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Treće, potrebna su nam zajednička načela, standardi i mehanizmi objavljivanja kako bismo pratili financiranje s pozitivnim učinkom na prirodu i njegov utjecaj te kako bismo došli do više informacija o otiscima povezanim s prirodom, ovisnostima i izloženosti rizicima tvrtki i financijskih institucija. I na kraju, kako bismo uzeli u obzir prirodu u svim politikama i odlukama o ulaganjima, moramo smanjiti priljev financiranja za djelatnosti koje su štetne za prirodu.

Multilateralne razvojne banke imat će ključnu ulogu u povećanju zelenih ulaganja. Institucije poput Europske investicijske banke već povećavaju potporu zaštiti, obnovi i održivom korištenju prirode uvođenjem zajedničkih načela za praćenje financiranja s pozitivnim učinkom na prirodu.

Takve su informacije ključne za mjerenje i uključivanje prirode u poslovanje multilateralnih zajmodavaca, kao i za informiranje drugih ulagatelja o tome što čini ulaganja s pozitivnim učinkom na prirodu. U tijeku su partnerstva i zajednički napori za provedbu tih načela u praksi.

Na europskoj razini, Europska investicijska banka blisko surađuje s Europskom komisijom kako bi podržala provedbu Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. godine diljem svijeta. Nastojimo osigurati da svi projekti koje financiramo ne uzrokuju nikakav gubitak bioraznolikosti i u svim svojim aktivnostima imamo na umu bioraznolikost i ekosustave.

Inovativni instrumenti
Povrh toga, budući da jedan od najvećih izazova u povećanju ulaganja s pozitivnim učinkom na prirodu leži u strukturiranju projekata, pružamo savjetodavne usluge kako bismo pomogli pokrenuti inicijative za obnovu prirode i bioraznolikosti. Europska investicijska banka je u Maroku savjetovala i posudila 100 milijuna eura (109 milijuna dolara) za očuvanje i obnovu više od 600.000 hektara šume.

U Obali Bjelokosti pripremamo se za podršku održivom uzgoju kakaa u kojem se šume čuvaju, a ne sijeku. Kako bismo podržali očuvanje mora, surađujemo s partnerskim institucijama na vrlo uspješnoj Inicijativi za čiste oceane koja je prije roka osigurala četiri milijarde eura za projekte za ograničavanje plastičnog otpada.

Inovativni financijski instrumenti koji prenose rizik mogu pomoći u mobilizaciji više javnih i privatnih sredstava za takva ulaganja. Primjerice, Fond za neutralnost degradacije zemljišta koji financira Europska investicijska banka, pruža financijska sredstva i tehničku pomoć za održivu poljoprivredu i šumarstvo diljem svijeta, a Fond za ekološka poduzeća podupire poduzeća koja se zalažu za bioraznolikost u Latinskoj Americi.

Europska investicijska banka također istražuje novo ulaganje u fond koji podupire projekte pošumljavanja, gospodarenja šumama i projekte očuvanja prirode u regiji. Nadamo se da ćemo na konferenciji COP16 nadograditi takve inicijative kako bismo povećali financiranje za prirodu.

Moramo hitno smanjiti priljev financijskih sredstava za aktivnosti koje štete prirodi. To je ključno za prevladavanje trostruke planetarne krize klimatskih promjena, zagađenja i gubitka bioraznolikosti.

© Project Syndicate 2024.