Ukupno, u sudjelovalo je 45 tvrtki i to se istraživanje zapravo tjelo provesti još prije dvije godine, ali tada se nije našlo dovoljno njih koje su htjele sudjelovati u eksperimentu. I u ovom, kojeg je početkom godine provela savjetnička tvrtka Intraprenör, uz udrugu 4 Day Week Global, nije sve išlo glatko. U dvije tvrtke su prekinuli s takvim eksperimentiranjima nakon samo par tjedana, a dvije pak nisu doista smanjili radno vrijeme zaposlenima pa su ispale iz vrednovanja, tako da je na koncu ostala 41 tvrtka.

Hrvatski turizam

Turistička posezona u Hrvatskoj dobro prolazi, evo zašto se i u studenom očekuje dobar promet

Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru koje je sudjelovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objašnjava za Deutsche Welle da su same tvrtke mogle odlučiti kako će doista smanjiti radno vrijeme zaposlenih. Neki su smanjili više, neki za manje od deset posto i zapravo, samo u 85 posto tvrtki koje su sudjelovale, su zaposleni doista radili četiri, a ne pet dana u tjednu uz punu plaću.

Znanstvena voditeljica istraživanja Julia Backmann kaže kako se nisu tek pouzdali u izjave zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stupanj aktivnosti i kvalitetu sna. Uzimani su i uzorci vlasi kose koja također pokazuje koliko je neka osoba bila pod pritiskom.

Naravno da je bitan sastojak ovog eksperimenta i mjerenje produktivnosti na radu. Pretpostavka je onih koji se zalažu za četverodnevni radni tjedan jest da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i više motivirani na poslu tako da će i produktivnost ostati ista kao u pet dana.

Najvećim dijelom su se pretpostavke ispunile – zaposlenici su doživjeli manje pritiska i osjećaja radne iscrpljenosti, zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji jer učinili su više koraka na dan nego “normalna” mjerna skupina, a povrh toga su u prosjeku spavali 38 minuta tjedno više.

Produktivnost ne samo da nije pala, nego je negdje i porasla. Doduše, tu mjerenje možda kvari odluka tih tvrtki da u tom slučaju promjene radne postupke – poslovni sastanci su skraćeni i optimizirani, svaka četvrta tvrtka je uvela i nove digitalne alate u radu, ali je i subjektivan osjećaj zaposlenih bio kako imaju više volje za rad i da postižu čak i više nego da pet dana sjede na radnom mjestu.

Neki rezultati ne odgovaraju očekivanjima. I u tim tvrtkama nije bilo značajnije razlike u danima bolovanja, a još manje pozitivnog učinka je bilo za okoliš. Zagovornici manjeg broja radnih dana tvrde kako se već putovanjem na posao i s posla štiti i okoliš, ali realnost jest da su mnogi onda za trodnevni vikend negdje otputovali tako da je ishod za okoliš bio nikakav. S druge strane, u ocjeni istraživanja se izražava mišljenje kako bi takav, kraći radni tjedan mogao čak popraviti nedostatak stručne radne snage jer neki niti ne traže posao, ali bi možda radili ako bi to bilo samo četiri dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost