Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu, mjerena ukupnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), prema prvoj procjeni Hrvatske narodne banke iznosi 2,2 posto, znatno manje negoli preklani kada je skočila iznad deset posto, no cijene nekih namirnica i ove su godine narasle dvoznamenkastom stopom što građanima sužava prostor za uštedu.

Za bolju financijsku budućnost, stoga svatko sebi treba postaviti pitanja: kako zarađivati više, trošiti pametnije te kako i gdje investirati uz veće prinose i što manji rizik, kazao je organizator konferencije Financijska pismenost Toni Milun na okruglom stolu pod nazivom ‘Kako do ušteda i boljih osobnih financija?’ u povodu Svjetskog dana štednje koji se danas obilježava.

“Za efikasnije upravljanje budžetom valja nam voditi evidenciju osobnih troškova, odvojiti želje od potreba i smanjiti impulzivnu kupovinu. Kod štednje, trebamo sebi postaviti ciljeve. Nije isto štedimo li za stan ili pak za mirovinu koja nam slijedi za 30 godina.

Treći stup dobra je opcija štedimo li za mirovinu jer uključuje državne poticaje, a poslodavac vam za njega može uplaćivati iz bruto plaće. Neki kao nedostatak vide da u tom slučaju do tog novca ne možete prije negoli napunite 55 godina”, kazao je Milun.

Šoping liste
“Aplikaciju 360 PROMO lansirali smo u veljači ove godine. Dosad ju je preuzelo već više od 190 tisuća ljudi. Jedinstvena je po tome što pruža pregled svih akcijskih ponuda na domaćem tržištu. Istraživanje koje smo proveli na deset prosječnih obitelji u Hrvatskoj pokazalo je da su uz pomoć naše aplikacije ispitane obitelji u prosjeku uštedjele 181 euro mjesečno kupujući robu široke potrošnje.

Korisnici aplikacije kreirali su šoping liste i na temelju toga izabrali proizvode na akcijama koji im zaista trebaju. To je konkretan potez, posebno u zadnje četiri godine kada imamo ogromnu inflaciju”, rekao je na panel raspravi Josip Muller, kreator aplikacije za akcije i uštede.

Zaradom, štednjom, investiranjem pa i doniranjem treba upravljati svjesno odnosno novcem se baviti proaktivno, smatra Kristina Ercegović, kreatorica portala mojnovac.hr. “Nije važno koliko novaca zarađujemo, već kako njime upravljamo. Ne upravljamo li primanjima mudro, država se neće pobrinuti za nas, nitko nas neće spasiti.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Prinosi na štednju danas su smiješni, ako ih držimo na tekućem računu pojest će ih inflacija pa se klasična štednja ne isplati kao nekada. No, postoje drugi načini za štednju i ulaganje s obzirom na to koliko smo skloni riziku, koliko novaca imamo i na koji rok kanimo štedjeti.

Na primjer, nekretnine, poljoprivredna zemljišta kao podcijenjena, ali dobra prilika, ETF-ovi, obveznice, trezorski zapisi. U zadnje vrijeme, raste i popularnost poslovnih anđela pa više nema isprike da nemamo dovoljno ulagačkih opcija”, istaknula je.

Porast zaduženih
Unatoč svemu, potrošačima s medijalnim plaćama i mirovinama u Hrvatskoj izazovno je uštedjeti, upozorila je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević. “Kada je riječ o plaćama i mirovinama, u javnosti dolazi do pogrešne percepcije jer vlada stalno ističe podatke o prosječnoj plaći i mirovini, a fokus treba biti na medijalnim plaćama i mirovinama.

Uzmemo li to u obzir, vidimo da financijska slika hrvatskog stanovništva nije blistava i da im cijene koje od 2022. stalno rastu ne omogućuju značajnu uštedu. Aplikacija 360 PROMO je korisna, no najviše ju koristi populacija od 35 do 40 godina, dok većina najugroženijih, a to su umirovljenici nemaju pametne uređaje niti znaju koristiti aplikacije. Bilo bi dobro da možemo štedjeti, ali većina građana to ne može. Potrošnja nenamjenskih kredita raste, ljudi se sve više zadužuju i to ne zbog hira već zato što većinu potreba ne mogu riješiti iz redovitih primanja”, smatra.

S druge strane, lani je HPB zabilježio velik broj oročenja, kaže Ivana Kamenić iz Sektora za poslovanje sa stanovništvom u Hrvatskoj poštanskoj banci. “Prikupili smo milijardu i pol eura i sklopili 50 tisuća novih ugovora što pokazuje da potrošači ipak pronalaze način da uštede dio sredstava, oroče ih i oplemene kamatom na štednju, unatoč inflaciji i svemu što se događa na tržištu”, zaključila je.