Isporuke niza dobara su nam ograničene pa bismo i mi možda mogli razmisliti o određenim ograničenjima, recimo kod uranija, titanija i nikla”, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin u prije nekoliko dana.

On je naložio svojoj vladi da preispita moguća ograničenja izvoza. Još 2022. Kremlj je pokušao izvršiti pritisak na Europu isporukama plina. Cilj je bio potkopavanje zapadne pomoći Ukrajini koja se brani od ruske invazije. Nove prijetnje nisu isprazne jer SAD i Europa spomenute sirovine uvoze iz Rusije u velikim količinama.

Putin nije slučajno prvo spomenuo uranij. Državni Rosatom drži 40 posto svjetskog tržišta obogaćenim uranijem. Nitko ne nudi proizvod takve kvalitete za reaktore nove generacije. Američka tvrtka Centrus Energy počela je tek krajem prošle godine obogaćivati uranij, ali količine će još dugo ostati vrlo ograničene.

Glavni posao ove tvrtke je još uvijek isporuka uranija koji ona nabavlja od Rosatoma, piše DW. U ukupnoj količini isporučenog uranija SAD-u Rosatom sudjeluje s više od 20 posto, a u Europi je taj udio 30 posto. Izvozni posao Rosatoma u SAD težak je dvije milijarde dolara godišnje. To je otprilike pola od ukupnog izvoza ruskog koncerna. Izvozni posao u EU iznosi oko 500 milijuna dolara.

Zaobilaženje sankcija
Osim toga, Rosatom izvozi već pripremljeno gorivo za reaktore sovjetske i ruske proizvodnje i nudi popratne usluge. Prema vlastitim podacima koncern je prošle godine u zapadnim zemljama ostvario promet od preko četiri milijarde dolara. U svijetu ukupni obrt vrijedi 16,4 milijarde američkih dolara.

Prekid poslovnog odnosa bi za obje strane bio bolan. Zato je Rosatom donedavno bio jedna od rijetkih ruskih tvrtki koja nije bila pod sankcijama. Istovremeno je Zapadu jasno da mora da smanjiti ovisnost od uvoza iz Rusije. Jedino premijer Mađarske Viktor Orban gleda drugačije na ovu situaciju. Osim Rosatoma, velike količine uranija obogaćuju dvije europske tvrtke – Urenco i Orano Uran.

Obje proširuju kapacitete kako bi povećale izvoz u SAD. Dmitrij Gorčakov, stručnjak za atomsku energiju pri zakladi Bellona kaže da bi, ako im to pođe za rukom, SAD bi se mogao odreći uvoza iz Rusije za pet godina, dok će Europi trebati nešto duže. Američke tvrtke u posljednje vrijeme uvoze sve više uranija iz Kine.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vjerojatno se radi o preprodaji ruskog uranija, s obzirom na to da su ruske isporuke Kini od 2022. znatno porasle. To pokazuje da ruske sirovine usprkos sankcijama pronalaze put do američkog tržišta. Također, gotovo cjelokupnu eksploataciju titanija u Rusiji kontrolira tvrtka VSMPO-Avisma, sa sjedištem u uralskom gradu Verhnjaja Salda.

Udio u svjetskoj proizvodnji titanske spužve, sirovine iz koje se dobivaju poluge tog metala, iznosi 15 posto. A više od polovine ukupno raspoložive količine sirovine za titan u svijetu proizvodi se u Kini. Nešto manje od četvrtine se proizvodi u Japanu. Na Kazahstan otpada deset posto.

Predviđeni izuzeci
VSMPO-Avisma je pod američkim sankcijama, ali ne i pod europskim. I Amerikanci i Kanađani su u svojim sankcijama protiv ruske tvrtke VSMPO-Avisma predvidjeli izuzetke. Od toga profitiraju tvrtke kao što su proizvođači aviona Bombardier i Airbus, kao i brojni dobavljači za Boeing, kao što su francuska tvrtka Safran ili britanski Rolls-Royce.

Svi oni i dalje nabavljaju titan u Rusiji. Izvoz u Europu VSMPO-Avisma prošle godine iznosio je 345 milijuna dolara, dok se pretprošle kretao na oko 370 milijuna dolara, piše DW.