Prošlotjednom objavom statističkih podataka o platnoj bilanci potvrđeno je ono što se već nekoliko mjeseci naslućivalo: ova će godina biti nova rekordna po povlačenjima dividendi inozemnih vlasnika poduzeća i banaka u Hrvatskoj.

Iako se najnoviji podaci Hrvatske narodne banke odnose na prvo polugodište, već u tom razdoblju premašen je cjelogodišnji iznos isplata dividendi i udjela u dobiti koji se u inozemstvo odlio tijekom 2023. Lani je po izravnim ulaganjima stranaca preko granice povučeno više od 1,2 milijarde eura na ime isplata zarada, a već u prvih šest mjeseci ove godine taj je iznos premašio 1,45 milijardi.

Rezultatski je prošla godina bila iznadprosječna za poduzeća iz raznih sektora (pri čemu su ona inozemno kontrolirana obično profitabilnija), ali novom rekordu povučenih zarada uvjerljivo su najveći doprinos s obzirom na snažan skok dobiti 2023. (očekivano) dale banke. Na isplate stranim vlasnicima banaka odnosi se gotovo milijardu eura, tj. oko dvije trećine ukupnog odljeva dividendi.

Iako se odluke o raspodjelama dobiti, a onda i same isplate dividendi, najvećim dijelom odvijaju u prvoj polovici godine – barem kad je riječ o najvećim dobitašima koji dioničarima obično “vraćaju” značajan dio dobiti – do kraja godine taj će iznos biti barem dvjestotinjak milijuna veći.

Jer, primjerice, dioničarima Ine isplata dividende bila je tek u srpnju. Kompanija je ove godine dioničarima odlučila isplatiti 240 milijuna eura, što je više od lani ostvarene dobiti (224 milijuna) pa je dio isplaćen iz zadržane dobiti prethodne godine. Gotovo polovica isplaćenog iznosa, tj. nešto manje od 120 milijuna otišlo je mađarskom Molu.

U polugodišnju platnobilančnu statistiku nije ušla ni isplata redovne i izvanredne dividende Ericssona Nikole Tesle, koja je također provedena u srpnju, a od ukupno 20 milijuna eura gotovo polovica je slijedom 49-postotnog vlasničkog udjela isplaćena švedskom Ericssonu.

I isplata dividende Plave lagune, turističke kompanije u većinskom (84-postotnom) vlasništvu inozemne tvrtke obitelji Lukšić, pokazat će se tek s podacima za treće tromjesečje, kad će se evidentirati pripadajućih joj 33 od ukupno isplaćenih 39 milijuna eura.

Ispod radara
Slično vrijedi i za još neke kompanije u većinskom ili potpunom vlasništvu stranih investitora koje su sredinom godine isplate dobiti imale tek u najavama, a nisu listane na Zagrebačkoj burzi pa one mahom prolaze ispod medijskih radara.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Tako je, primjerice, Petrol potkraj lipnja donio odluku da glavninu od nepunih 20 milijuna eura isplati (slovenskom) vlasniku. Philip Morris je pak krajem lipnja objavio prijedlog o isplati glavnine od 5,4 milijuna eura lani ostvarene dobiti. Isto tako, Siemens je od dobiti ovdašnjeg poduzeća u prošloj poslovnoj godini (nešto više od 11,2 milijuna) glavninu predvidio za isplatu (u srpnju).

Ipak, prekogranične isplate dividendi i/li udjela u dobiti uobičajeno su koncentrirane u drugom tromjesečju. Ove godine u drugom se kvartalu u inozemstvo odlilo 1,04 milijarde eura dividendi, a s obzirom na poslovne rezultate i višegodišnju dividendnu politiku tome su najjači pečat dale provedbe skupštinskih odluka banaka u vlasništvu stranih grupacija.

Primjerice, Zagrebačka banka je od 450 milijuna eura lanjske dobiti ove godine svojim vlasnicima isplatila 448 milijuna, a najveći dio (96%) pripao je UniCreditu. Grupa Intesa Sanpaolo kao vlasnik PBZ-a odlučila je od 314 milijuna eura dobiti 2023. u dividendu usmjeriti 270 milijuna.

Austrijski vlasnici Erste banke, pak, u dividendu su rasporedili 120 milijuna eura ili 55 posto dobiti iskazane za prošlu godinu, dok je Raiffeisen grupa isplatila 70 milijuna ili približno tri četvrtine prošlogodišnje dobiti. Mađarski OTP je od nepunih 135 milijuna eura lanjskog profita svoje banke u Hrvatskoj u travnju povukao 75 milijuna.

Među već uobičajeno izdašnijim ukupnim dividendama su i one Hrvatskog Telekoma koji je od 125 milijuna lanjske dobiti u svibnju dioničarima isplatio ukupno gotovo 120 milijuna eura, a pola tog iznosa pripalo je Deutsche Telekomu.

Nasuprot tome, npr. austrijski vlasnici A1 telekoma su oko 55 milijuna eura lanjske dobiti rasporedili u zadržanu dobit. Od inozemno kontroliranih hrvatskih tvrtki iz energetskog sektora na Inu se odnosi daleko najveći dio odljeva dividendi. Uz već spomenuti Petrol, primjerice, i švicarski vlasnik tvrtke MET Croatia Energy isplatio si je dio dobiti (6 od nepunih 15 milijuna).

Skromno iz inozemstva
Istodobno, najveće kompanije u sektoru trgovine pod kontrolom tzv. nerezidentnih vlasnika, od kojih se nekoliko njih prihodima svrstava i među ukupno top 10 najvećih u Hrvatskoj, povlačenjima zarada u matice nisu pridonijele mnogo. Većina velikih trgovačkih lanaca u inozemnom vlasništvu zapravo i dalje iskazuje razmjerno skromne dobiti.

Među njima, primjerice, nije Lidl sa 60 milijuna eura neto zarade u protekloj poslovnoj godini (zaključno s krajem veljače), ali je njegov njemački vlasnik u srpnju odlučio cjelokupan iznos rasporediti u zadržanu dobit. I u slučaju Kauflanda koji je dio iste (Schwarz) grupacije, dobit (13,5 milijuna) je u cijelosti zadržana.

Treba reći da se usporedno s rastom povlačenja dobiti poduzeća pod kontrolom stranih vlasnika u prvoj polovici ove godine bilježi i 333,7 milijuna eura zadržane dobiti, no u isto vrijeme prošle godine taj je iznos bio 590 milijuna, s tim da je 2023. zaključna s 2,2 milijarde eura zadržane dobiti.

U suprotnom smjeru, tj. kad je riječ o povlačenjima dividendi i zadržanim dobitima po hrvatskim izravnim ulaganjima u inozemstvo, brojke su, dakako, neusporedivo manje. Hrvatski rezidenti su iz svojih inozemnih tvrtki lani povukli 65 milijuna eura dividendi ili upola manje nego godinu prije, a ove godine do kraja lipnja nepunih 17 milijuna, uz ostvarenih 234 milijuna eura zadržane dobiti.