Delta Holding tužio je državu tražeći naknadu štete zbog pritvaranja prvog čovjeka tvrtke Miroslava Miškovića prije više od 10 godina. Delta traži isplatu 1,4 milijarde dinara i 390.000 eura.

Kako se navodi u tužbi, u koju je Forbes Srbija imao uvid, Delta Holding je pretrpio štetu zbog pritvaranja Miškovića, koji je u to vrijeme bio zaposlenik i predsjednik Upravnog odbora ove kompanije.

Pitanje jamčevine
Vlasnik Delte priveden je 12. prosinca 2012. zajedno sa sinom Markom (i vlasnikom Nibens grupe Milom Đuraškovićem) zbog navodnih zlouporaba u poslovanju privatiziranih cestarskih tvrtki. Pritvor mu je nekoliko puta određen i produljivan. Jedno od produženja potvrdio je Žalbeni sud u ožujku 2013.

Četiri mjeseca kasnije, 19. srpnja, Viši sud dopustio je zamjenu pritvora polaganjem jamčevine kako bi Mišković izašao na slobodu. Delta je promptno reagirala i to tri dana kasnije.

Kako bi svom prvom čovjeku omogućio izlazak iz pritvora, Delta Holding je, po nalogu suda, položio jamčevinu od 12 milijuna eura, odnosno 1,36 milijardi dinara (točnije 1.363.731.600 dinara). Kako ističu, to je bio jedini način da ga se “pusti iz pritvora” kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje i spriječila šteta za Delta Holding i povezana društva.

No, prekretnica se dogodila u studenom iste godine, kada je Ustavni sud presudio da je produženjem Miškoviću povrijeđeno pravo na ograničeno trajanje pritvora. Ustavni sud je 2016. utvrdio da su povrijeđena prava prvom Delta manu zajamčena člankom 31. Ustava koji regulira trajanje pritvora.

U tužbi se navodi da iz dviju odluka proizlazi da je pritvor bio protuustavan i nezakonit. Budući da je takav pritvor zamijenjen jamstvom, smatraju da je i mjera polaganja jamčevine protuustavna i nezakonita.

Uslijedila je presuda Višeg suda u lipnju 2016., zatim Žalbenog suda u rujnu 2017. Tom je presudom Mišković oslobođen optužbe za kazneno djelo zlouporabe položaja odgovorne osobe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Slijedi presuda Žalbenog suda iz prosinca 2021. kojom je Mišković oslobođen svih optužbi, čime je “definitivno okončan kazneni postupak protiv Miroslava Miškovića”.

Na temelju svih ovih odluka Delta Holding smatra da nije bilo osnova za pokretanje kaznenog postupka protiv predsjednika Uprave tvrtke. Tvrde i da je neopravdano i nezakonito lišen slobode te da je u pritvoru proveo ukupno 223 dana.

U tužbi se ističe da je cijelo vrijeme, dok je trajao kazneni postupak, na strani države stajala jamčevina od 12 milijuna eura. S obzirom na to da smatraju da je i on nezakonito deponovan, ističu da je taj novac mogao biti iskorišten za poslovanje i razvoj Delta Holdinga. Osim toga, nastala je “šteta koja se ogleda u smanjenju vrijednosti položenog iznosa”.

Delta podsjeća da je nakon odluka Ustavnog suda u više navrata tražila ukidanje jamčevine. Međutim, to se dogodilo tek 16. ožujka 2022., gotovo devet godina nakon podnošenja, navodi se u tužbi.

Novac je Delti vraćen u svibnju iste godine. Imajući u vidu sve navedeno, tužitelj podnosi ovu tužbu za naknadu materijalne štete koju je pretrpio nezakonitim postupanjem organa Republike Srbije, zaključuje Delta.

Neaktivan novac
U tužbi se ističe da je tužitelju pričinjena materijalna šteta jer je tzv “živi” novac u iznosu od 12 milijuna eura povučen iz platnog prometa te položen i držan nezakonito. Stajao je neaktivan na računu za posebne namjene od ožujka 2013. do svibnja 2022. umjesto da se koristi za poslovanje. I bilo je štete u smislu tečajnih razlika.

Zbog toga Delta sada potražuje iznos na ime zateznih kamata, koji je zbog dužine trajanja jamstva narastao na cifru veću od samog jamstva. A iznos koji traži za kamate je 1,46 milijardi dinara (točnije 1.461.204.032,83 dinara).

Također, zbog tečajnih razlika Delta Holding od države traži dodatnih 390.651,44 eura. Riječ je o tečajnim razlikama za devetogodišnje razdoblje u kojem je trajalo jamstvo. Kada je država 2022. godine vratila položeni novac, učinila je to po tečaju iz 2013., a ne iz 2022. godine.