Energetika desetljećima zapostavljana, nisu se gradili značajniji kapaciteti.
Makedonsko gospodarstvo konačno pokazuje znakove poboljšanja u posljednjem kvartalu. Rast domaćeg BDP-a dosegao je 2,3 posto, što je još uvijek nedovoljno za makedonsko gospodarstvo koje zaostaje za razvijenim zemljama, ali je dobar znak da se situacija popravlja.
Stabilna opskrba energijom ključna je za razvoj industrije i gospodarstva u cjelini te pokretač društvenog razvoja, kaže za Novu Makedoniju profesor Risto Filkoski sa Fakulteta strojarstva.
Makedonsko gospodarstvo konačno pokazuje znakove poboljšanja u posljednjem kvartalu. Rast domaćeg BDP-a dosegao je 2,3 posto, što je još uvijek nedovoljno za makedonsko gospodarstvo koje zaostaje za razvijenim zemljama, ali je dobar znak da se situacija popravlja.
Stabilna opskrba energijom ključna je za razvoj industrije i gospodarstva u cjelini te pokretač društvenog razvoja, kaže za Novu Makedoniju profesor Risto Filkoski sa Fakulteta strojarstva.
Ističe da je energetika desetljećima bila zapostavljena, dugo se nisu gradili značajniji kapaciteti, državna tvrtka treba podršku da se oporavi.
“Potrebno je hitno započeti s izgradnjom velikih elektroenergetskih objekata državnim sredstvima koji će osigurati energiju s prihvatljivom, predvidivom i stabilnom cijenom za građane Makedonije. Privatnim ulaganjima u energetiku treba pristupiti oprezno jer je njihov doprinos energetskoj bilanci mali i imaju ulogu samo za bogaćenje pojedinaca, a otežavaju balansiranje elektroenergetskog sustava – naglašava Filkoski.
Dodaje da u pogledu novih energetskih kapaciteta prioritet treba dati nekoliko projekata, poput plinskog povezivanja sa Srbijom i Grčkom, radi diversifikacije opskrbe plinom, ali i kako bi se osmislilo sudjelovanje zemlje u zakupu kapaciteta u terminalu za ukapljeni prirodni plin u Aleksandropolisu.
“Odmah pristupiti izgradnji novih termoenergetskih kapaciteta, kako ne bismo došli u situaciju da imamo plin, a nemamo potrošnju, kao što je bio slučaj s ruskim plinom. Hitno su nam potrebne kombinirane kogeneracijske elektrane na prirodni plin u Bitoli i Skoplju, kako bismo zamijenili blokove na ugljen. Još jednom treba preispitati buduću ulogu i dinamiku rada postojećih termoenergetskih kapaciteta te potrebu aktiviranja potencijalnih rudnika ugljena. Zatvaranje ne smije značiti napuštanje blokova ugljena i mazuta, već njihovu konzervaciju – naglašava.
Dodaje da se mora raditi na poboljšanju energetske učinkovitosti, kao temelja održivog razvoja društva, zatim poticati male proizvođače električne energije da osiguraju disperziranu proizvodnju bez opterećenja prijenosne mreže.
“Potrebno je ojačati i modernizirati elektroenergetsku mrežu u zemlji i povezati je sa susjedima, kako bi mogla funkcionirati u uvjetima povećanog sudjelovanja elektrana temeljenih na OIE. Prijenosna i distribucijska poduzeća moraju podnijeti dio tereta tranzicije, a ne dobiti samo najslađi dio energetskog kolača. Naravno, prioritet bi trebala biti izgradnja hidroelektrane “Čebren” na Crnoj Reci, zbog specifične namjene objekta, ali i tu bi ključnu ulogu trebala odigrati država i domaće tvrtke – naglašava profesor Filkoski.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu