Aktualni podaci o strukturi najvećih vjerovnika unutarnjeg duga pokazuju da su u razdoblju između 30. lipnja i zadnjeg dana srpnja porasle obveze države Srbije prema samo jednoj grupi – poslovnim bankama.

Naime, krediti poslovnih banaka uključeni u izvješće o javnom dugu na dan 31. srpnja 2024. iznosili su 3,11 milijardi eura – odnosno od kraja lipnja porasli su za 48 milijuna eura. U odnosu na lipanj prošle godine iznos duga prema poslovnim bankama porastao je za milijardu eura.

Javni dug
Udio javnog duga središnje razine države u BDP-u (ESA 2010 metodologija) na kraju srpnja 2024. iznosi 50 posto, objavila je Uprava za javni dug, uz podatak da je udio javnog duga sektora države u BDP-u 50,3 posto, piše Biznis.rs.

“Javni dug središnje razine vlasti u srpnju 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec povećan je za 4,7 milijardi dinara i iznosio je 4.474,2 milijarde dinara (38,2 milijarde eura)”, ističu u priopćenju.

Tijekom srpnja 2024. nije bilo izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu, dok su po osnovi projektnih i programskih zajmova povučena sredstva u iznosu od 26,2 milijarde dinara. U istom mesecu otplaćene su obaveze u iznosu od 14,1 milijardu dinara, napominje Uprava.

Zanimljivo je da je to jedina obveza prema najvećim vjerovnicima koja je u ta dva ljetna mjeseca zabilježila rast, dok su zajmovi Srbije od stranih država, kineske EXIM banke ili Međunarodnog monetarnog fonda stali ili čak smanjeni.

Kako nije bilo novih izdanja euroobveznica niti prodaje državnog duga u dinarima, ukupni iznosi prema kupcima tih vrijednosnih papira ostali su na lipanjskih 10,32 milijarde eura, odnosno 7,46 milijardi eura.

Čak smo se razdužili i prema stranim državama – u lipnju smo bili dužni 3,198 milijardi eura, a krajem srpnja taj je iznos pao na 3,147 milijardi eura ili za 51 milijun eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Grupa” poslovnih banaka ipak bilježi plus kada je riječ o zaduživanju države, koja je zabilježila novih 48 milijuna eura kredita, pa su obveze porasle na 3,11 milijardi eura.

Kad je riječ o poslovnim bankama, treba podsjetiti da se država sve više radije zadužuje kod njih. Kako je Biznis.rs već pisao, prošle godine je došlo do značajnog povećanja ukupnog iznosa tih kredita, čak 1,4 milijarde eura.

Sredinom 2022. godine dugovi prema toj skupini vjerovnika bili su “samo” 704 milijuna eura, da bi presjek 30. lipnja 2023. pokazao da poslovne banke potražuju 2,1 milijardu eura – što znači da je dug bio tada tri puta veći ali u lipnju 2022.Ovogodišnji presjek stanja duga na dan 31. srpnja pokazuje da se država nije prestala zaduživati ​​kod poslovnih banaka – naprotiv.

Od lipnja 2023. do 31. srpnja ove godine iznos kredita poslovnih banaka odobrenih državi porastao je za nešto više od milijardu eura.

Podsjetimo, krajem srpnja zasjedala je i Skupština Srbije s dnevnim redom od impresivnih 60 točaka, među kojima se svaka šesta ticala novog zaduživanja.

Dugovi zbog EXPO-a
Ukupna vrijednost kredita o kojima se razgovaralo bila je 1,26 milijardi eura, a najvrjedniji kredit država je zatražila od banke u vlastitom većinskom vlasništvu. Naime, od Poštanske štedionice zatražila je kredit od oko 358 milijuna eura ili 42 milijarde dinara za Nacionalni stadion i popratnu infrastrukturu.

Najveći generator javnog duga idućih će godina biti EXPO, upozorio je nedavno Fiskalni savjet, a i neki međunarodni faktori poput MMF-a. Prema izjavama državnih dužnosnika, zgrade za Expo 2027. koštat će oko 1,2 milijarde eura, a stadion oko pola milijarde. A zna se i odakle dolazi novac – od zaduživanja.

Ako pogledamo zadnjih nekoliko godina, od 2019. dodatno smo se zaduživali za dvije do tri milijarde eura svake godine. Povećanje duga 2020. godine tijekom pandemije iznosilo je 2,7 milijardi eura, 2021. godine 3,5 milijardi eura, 2022. godine 3,2 milijarde eura, a prošle godine 2,8 milijardi eura.