‘Živimo u polariziranom svijetu. Njemačka, kao najveća zemlja EU-a nema najvećeg partnera u SAD-u nego u Kini. Razmjena između te dvije zemlje bila je 300 milijardi dolara. Svijet je polariziran, namećemo sankcije Kini – a ona uzvraća. Najprirodnije je da strada zemlja koja ima najviše industrije, a to je Njemačka, kazao je dr. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa u HRT-ovu Dnevniku.

Dodao je kako je njemački rast ranije bio baziran na jeftinim energentima iz Rusije, koje su zamijenili drugim dobavljačima – koji su skuplji.

Više nije kao prije

Njemačko gospodarstvo usporava, tvrtke manje zapošljavaju

‘Mi koji nemamo toliko razvijenu industriju manje smo stradali. Turizam u recesijskim vremenima uvijek manje strada. Ali ipak najosjetljivije su drvna industrija, elektro i strojarska industrija koja je partner automobilskoj industriji, a koja je u velikim problemima’, naveo je.

Njemačko gospodarstvo najviše problema ima u ključnim sektorima proizvodnje automobila, autodijelova, strojeva i kemijskih proizvoda. U udruzi izvoznika pozorno prate signale tog iznimno važnog tržišta.

Budući da je krizom pogođeno i građevinarstvo kazao je kako vjerojatno možemo očekivati i povratak radnika iz tog sektora u Hrvatsku. Naveo je podatak da deset posto njemačkog BDP-a dolazi iz građevine.

Preokret trenda koji je trajao desetljećima

Njemačka više nije obećana zemlja Hrvate, sve ih se više vraća. ‘Sad se može dobro zaraditi’

‘Kad gledate listu ‘GDP per capita’ u kupovnoj moći. Onda baš i nema neke velike razlike između mnogih zapadnoeuropskih zemalja i nas. Onda nije čudno da, kad nastupi recesija – da Hrvatska postane praktički dobra zemlja za povratak’, ustvrdio je Podobnik.

Najviše pogođene drvna i građeviska industrija

Usporeno njemačko gospodarstvo najjače pogađa hrvatsku drvnu industriju i sve što se veže na njemački građevinski sektor. Na prehrambenu i farmaceutsku industriju utjecaj je uglavnom neutralan, no dio hrvatskih izvoznika ipak bilježi i pozitivni utjecaj na svoje poslovanje.

Usporavanje europske i globalne ekonomije svakako je jedan od većih rizika za prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, pogotovo industrijske proizvodnje i robnog izvoza. Nakon što nam je lani izvoz pao čak 5 posto, negativni trendovi u ovoj su godini nešto smanjeni, pa je pad u prvoj polovini bio samo 0,3 posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost