Hrvatska se ove godine suočila s neobičnom situacijom na tržištu žitarica. Iako otkupna cijena pšenice gotovo da stagnira, cijene kruha, osnovne životne namirnice, neprestano rastu. Situacija je posebno frustrirajuća za domaće ratare koji najavljuju smanjenje površina pod pšenicom ove jeseni. Najskuplji kruh jedu Skandinavci, a najjeftiniji Ukrajinci i Rusi. Hrvatska je na sredini europske ljestvice, no mnogi se i dalje pitaju: plaćamo li kruh previše?

Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, ističe da su cijene pšenice pale na razinu od prije 25 godina, dok su cijene kruha višestruko porasle. “Očito se u lancu od brašna nadalje nešto dogodilo, troškovi su porasli, ali pitanje je jesu li doista toliko porasli”, rekao je Brlošić za HRT.

Poredak najuspješnijih

Pekarima sjajno ide: Mlinar drži primat, pogledajte tko je u džep spremio najveću zaradu

Iz škole odmah na posao

Mladi pekari ne brinu za radno mjesto: ‘Već pet godina radim kao noćna smjena i super mi je’

Kupci su također nezadovoljni trenutnim stanjem. “Za mene je kruh definitivno preskup. Kao umirovljenik, s mirovinom kakvu imam, teško je preživjeti,” kaže Marija Narančić iz Piškorevaca, izražavajući zabrinutost zbog rastućih cijena. Ove godine pšenica je požnjevena s oko 138 tisuća hektara, a procjenjuje se da je proizvedeno između 850 i 900 tisuća tona. Iako su površine pod pšenicom manje nego lani, urod je bio bolji, s time da će polovina proizvodnje završiti u izvozu. No, unatoč padu cijene pšenice na burzama, cijene kruha ostaju visoke.

Prema riječima Tomislava Satlera, vlasnika pekarskog obrta iz Osijeka, rast cijena kruha nije samo posljedica cijene pšenice. “Osim sirovine, cijena rada, režija, margarina, mesnih sirovina i ulja također su značajno porasle, od 20 do 30 posto”, objašnjava Satler.

Uz to, visoke cijene kruha dijelom su uzrokovane i turističkom sezonom. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, napominje da je velika potražnja tijekom turističke sezone također pridonijela održavanju visokih cijena. “Eurostat je procijenio da su cijene domaćeg kruha oko 15 posto više od prosjeka EU-a,” kaže Barišić.

Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, ističe da su cijene žitarica značajno pale od 2022. godine, no dodaje da to ne mora nužno dovesti do pada cijena kruha. “Žitarice čine samo oko 20 posto u kalkulaciji kruha, dok ostatak troškova čine energija, radna snaga i druge sirovine,” objašnjava Blažić.

Blažić također naglašava da, iako je turizam utjecao na cijene, potrošnja specijalnih vrsta kruha također pridonosi rastu prosječne cijene. Dodaje kako cijene voća ove godine nisu značajno rasle, dok je cijena povrća čak pala, no cijene na obalnim tržnicama i dalje su dvostruko više nego na kontinentu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost