I prije nego će započeti istraga što se dogodilo i kako je moglo doći do nesreće u kojoj su poginula tri djelatnika i jedan teško ozlijeđen, njihov kolega konstatirao je: “Usr… stari brod”.

Time je jasno poentirao u kakvom je stanju brod star 55 godina, premda je vodstvo brodarske kompanije uvjeravalo kako je provjeren i održavan, te siguran za plovidbu. No, činjenica je da je flota Jadrolinije odavno ostarjela, a pomlađivanje na koju je i država kao vlasnik još prije pet-šest godina obvezala upravu – ne provodi se.

Da stvari u Jadroliniji ne štimaju, upozorio je prije mjesec dana dramatičnim pismom premijeru Andreju Plenkoviću i ministru prometa, mora i infrastrukture, ujedno i skupštinaru Jadrolinije, Olegu Butkoviću podnio neopozivu ostavku predsjednik Nadzornog odbora Damir Zec.

Zbog neslaganja s načinom vođenja tvrtke i praksom u nabavi brodova koji će zamijeniti stare, dotrajale brodove. Uprava, alarmirao je tada Zec, nabavku brodova provodi bez temeljite pripreme “u pogledu provjere brodova koji se kupuju, njihove cijene (koja se nerijetko čini neopravdano visokom), troškova prilagođavanja i tako dalje”.

Većina nabavljenih brodova, a tomu smo imali prilike i svjedočiti, provodila je mjesece u brodogradilištima prije nego krenu na redovne linije. Da ni ministar nije shvaćao ozbiljnost tematike svjedoči njegova izjava prije mjesec dana da situacija nije alarmantna.

Za njega je kriterij vrednovanja Jadrolinije bila stabilnost poslovanja, a ona je u tvrtki koja bilježi rekordan broj prevezenih putnika i financijskih prihoda, nije bila ni po čemu problematična. Tvrtka je lani uprihodila rekordnih 167 milijuna eura i zabilježila neto dobit od 4 milijuna eura s EBITDA 21,5 milijuna eura.

Ignorirali i prije Sopte
Godine ne određuju nužno kvalitetu broda, složit će se i neki stručnjaci s takvim stavom predsjednika Uprave Davidom Soptom, koji je nakon tragedije u Malom Lošinju upravo Lastovo izdvojio kao dobar brod za svoje vrijeme, kojemu se znao diviti po kakvim južinama je plovio. I novi brodovi se kvare, kaže, no, činjenica je da je politika vlasnika, a riječ je o državi, bila da se flotu pomlađuje, i to gradnjom novih brodova, a da se to ne događa.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Još nakon kraha Uljanika i 3. maja višegodišnjim planom poslovanja najavljivano je kako će se ići u takve projekte, no zamjene su obavljane rabljenim brodovima, uz opravdanje da se kompanija odlučila na takvu nabavu zbog hitnosti obnove flote. Zbog toga ona i nakon ‘intervencija’ i dalje ima visoke godine.

Od 39 trajekata 14 ih je tako starije od 30 godina, a pet je prešlo 50 godina. Od 12 katamarana njih je osam premašilo 30 godina, dok je od četiri klasična putnička broda takvih godišta tri, s time da su dva starija čak od 60 godina (Postira, koji je građen 1963. i Premuda iz 1957.).

Vremešan je i Marco Polo, Jadrolinijin trajekt koji plovi na međunarodnim linijama, za Italiju, a ima već 52 godine, dok je i nedavno nabavljena Dalmacija kupljena u 31. godini. U nju su vlasnici iz Norveške, brodarska kuća Fjord Line, značajno investirali prije desetak godina, a u Jadroliniji su bili u javnoj komunikaciji ponosni na tu kupnju jer predstavlja najveći brod u njezinoj floti.

Dva najmlađa broda u floti nacionalnog brodara su katamarani Kata i Danica, koji su građeni u Indoneziji 2019., dok je među trajektima najmlađi Sveti Duje, građen 2017. Ta tri broda pridružili su se Jadrolinijinoj floti u posljednjem valu, no neovisno što su ti brodovi nešto manje starosne dobi nego se obično prakticira, (pa i trajekt Oliver koji je zadnji stigao u flotu i nesretno zapeo satima na moru s 300-njak putnika, star je 27 godina), zasmetat će činjenica da je brod Lastovo kao rabljen u Jadroliniju stigao s 9 godina starosti.

Znakovit nastup Zeca
Jedan od razloga starenja flote jest i politika njezinog neobnavljanja, koju je prakticirala uprava prije Sopte, ali niti on ne provodi smjernice koje se za Jadroliniju javno komuniciralo. Iz godine u godinu se, naime, iz Jadrolinije najavljuju nove gradnje, za koju bi sigurno bila zainteresirana i domaća brodogradilišta, iz kojih je uzgred i izašlo više od polovice postojeće flote.

Prije četiri godine tako je bilo u godišnjem planu objaviti natječaje za gradnju dva broda, a prije toga Jadrolinija je dala izraditi i projekt za trajekt za najzahtjevnije linije, od Splita do Hvara, Visa, Korčule i Lastova, s kapacitetom za prijevoz 200 kamiona i osobnih vozila, te najmanje 900 putnika. No, o toj gradnji više se ne govori, a nije poznato niti što je s gradnjom tri električna broda koji će biti sufinancirani europskim sredstvima.

Za posao je iskazan velik interes brodogradilišta, a još u prosincu prošle godine iz Uprave objavljeno kako je u zadnjoj fazi odabir Dalmonta u Kraljevici, ali još nema informacija u kojoj fazi je taj posao. Pitali smo i to jučer Jadroliniju, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor.

Znakovit je, pak, u tom pogledu bio predsjednik NO-a Zec, koji je u podcrtavanju stanja u Jadroliniji iskazao i sumnju da će taj posao biti zaključen.

Govoreći o pomorskoj nesreći u Malom Lošinju, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver kazao je da ne želi nagađati što je bio uzrok nesreće, je li to starost broda ili ljudska greška, no što god se utvrdi, temu Jadrolinije potrebno je otvoriti i propitkivati kvalitetu i sigurnost njezine flote, a posebno poslovnu politiku nabave novih brodova u floti, kojoj je, kako sve upućuje, potrebna promjena.