Srbija je na prvom mjestu u Europi po skoku cijene kvadratnog metra stana u razdoblju od 2023. do 2024. godine. Litva je na drugom mjestu, dok je Rumunjska treća, prema analizi Deluxe Holiday Homes koristeći podatke Banke za međunarodna poravnanja (BIS) i Numbeo.

U Srbiji su cijene stanova po kvadratu od 2023. do 2024. porasle za 82,66 posto, na oko 3721 euro, no čini se da prosječna primanja nisu pratila taj tok te su iznosila prosječno 764 eura mjesečno.

Niske kamate
Iako je Srbija zabilježila najveći rast cijena stanova tijekom godine, Švicarska je i dalje zadržala najvišu cijenu kvadrata od 18.781 eura, kao i najveće prosječne prihode i troškove života, piše Euronews. Jedan od glavnih razloga snažnog rasta cijena stanova u Srbiji je to što su kamate na stambene kredite još uvijek prilično niske.

Ovo je često jedan od najisplativijih načina ulaganja deviza u Srbiji, jer devizna štednja vrlo malo zarađuje u bankama. Nedostatak drugih prikladnih mogućnosti ulaganja također je doveo do dodatnog interesa za sektor nekretnina.

Rat između Rusije i Ukrajine također je doveo do velikog priljeva Rusa i Ukrajinaca koji su u proteklih nekoliko mjeseci krenuli u iznajmljivanje stanova u Srbiji. Nikola Đogatović, konzultant za nekretnine, kaže za NIN da je od početka godine vidljiv nastavak trenda rasta cijena na tržištu nekretnina, što je, smatra, i očekivano, jer nema razloga za cijene tek počnu padati.

“Vidjeli smo da su cijene kvadrata od početka godine nastavile rasti, ali nešto sporije u odnosu na prethodne godine. Negdje su rasle manje, negdje više, a taj će se trend najvjerojatnije nastaviti do kraja godine. Ne očekujem pad cijena jer za to nema osnove. Još imamo inflaciju, gradnja je poskupjela, materijal i sve ostalo, pa kako onda očekivati ​​pojeftinjenje kvadrata?!

Moguće su male korekcije, ovisno o općini i potražnji. Svakako da potražnja nije ista na Paliluli u Beogradu i na nekoj opštini u manjem naselju, pa ni cijena, pa u skladu sa tim u opštinama gde je potražnja veća od ponude nema razloga za cenu. pasti”, pojašnjava Đogatović. Sugovornik NIN-a ističe da potražnja za stanovima konstantno postoji, iako je kupoprodaja usporila u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle godine.

Cijene stanova u Litvi su od 2023. do 2024. porasle za 75,78 posto na 4460 eura, a prosječni troškovi života nešto su viši nego u Srbiji i iznose 762 eura mjesečno. Međutim, prosječne plaće bile su gotovo dvostruko veće nego u Srbiji i iznosile su 1496 eura mjesečno.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cijene stanova u Litvi porasle su iz više razloga u posljednjih nekoliko mjeseci. Jedan od glavnih čimbenika je relativno snažan rast plaća u pojedinim sektorima, kako bi se prilagodile višoj inflaciji.

U zemlji su također značajno porasli troškovi građevinskog materijala i cijena rada. U posljednjih nekoliko godina, mnogo više IT tvrtki postavilo je bazu u Vilniusu i drugim većim gradovima, zbog relativno niskih operativnih troškova. Kao rezultat toga, došlo je do priljeva zaposlenika i njihovih obitelji koji traže stanove u tim područjima.

Velika potražnja
Na trećem mjestu je Rumunjska sa skokom cijena stanova od 74,50 posto, na 2934 eura po kvadratu. No, troškovi života u toj su zemlji i dalje bili značajno niski u usporedbi sa zapadnoeuropskim zemljama i iznosili su 625 eura mjesečno. S druge strane, prosječna primanja također su bila umjereno niska i iznosila su 1007 eura.

Cijene stanova u Rumunjskoj bilježe veliki porast u posljednjih nekoliko godina zbog povećane potražnje i nedostatka novih stanova. To je uglavnom bilo zbog viših troškova izgradnje, kao i nedostatka radne snage i nepodržavajućih fiskalnih mjera.

Povećan razvoj infrastrukture u posljednjih nekoliko godina i rast plaća donekle su doveli do povećanja potražnje u sektoru nekretnina u posljednje vrijeme.