Donald Trump, bivši američki predsjednik i kandidat za budućeg, ranjen je u atentatu na subotnjem skupu u Butleru u Pennsylvaniji. Trumpa je metak pogodio u desno uho, a nakon pregleda liječnika, odmah je otpušten iz bolnice.

Napadač, kojeg je američka obavještajna agencija FBI identificirala kao Thomasa Matthewa Crooksa, dvadesetogodišnjaka iz Pennsylvanije, ubijen je.

Atentator, inače registrirani republikanac, ispalio je nekoliko metaka iz poluautomatske puške s krova zgrade oko 150 metara udaljene od pozornice, i iako nije uspio u svom naumu da likvidira Trumpa, ubio je jednog posjetitelja, a dvojica pogođenih u kritičnom su stanju, prenosi Hina.

Retorika podjela
Ovaj čin nasilja uzdrmao je američku predsjedničku kampanju ususret izborima u studenom, oštetio društveno tkivo nacije i razbio iluziju sigurnosti u američkoj politici koja je građena desetljećima, piše BBC. Pritom podsjećaju da se tako dramatičan čin nasilja usmjeren protiv predsjednika ili predsjedničkog kandidata nije dogodio otkako je Ronalda Reagana ustrijelio John Hinckley Jr. 1981.

Usto, ističu kako atentat podsjeća na mračno vrijeme u povijesti SAD-a, prije više od pola stoljeća, kada su dva brata Kennedy – jedan predsjednik, a drugi predsjednički kandidat – ubijeni mecima. Borci za građanska prava kao što su Medgar Evers, Martin Luther King Jr., i Malcolm X također su izgubili živote u političkom nasilju.

Kao i danas, navodi BBC, šezdesete su bile obilježene intenzivnom političkom polarizacijom i disfunkcionalnošću, kada su vatreno oružje i pojedinac koji ga je voljan upotrijebiti, mijenjali tijek povijesti. Odmah po atentatu krenuli su pozivi s obje političke strane spektra na smirivanje retorike i nacionalno jedinstvo.

Nekoliko sati nakon incidenta, predsjednik Joe Biden, Trumpov vjerojatni protukandidat u studenom, pojavio se pred kamerama u Delawareu. “U Americi nema mjesta za ovakvu vrstu nasilja. To je bolesno,” rekao je Biden te dodao: “Ne možemo biti ovakvi. Ne možemo to oprostiti”. Predsjednik Biden kasnije je telefonski razgovarao s bivšim predsjednikom. Prekinuo je vikend na plaži i vratio se u Bijelu kuću.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ipak, nasilje se brzo filtriralo i procesuiralo, a reakcije se vratile u rovove i rat koji karakterizira američku politiku posljednjih desetljeća. Neki republikanski političari okrivili su demokrate za napad, ističući da je njihova retorika o Trumpu kao prijetnji američkoj demokraciji potaknula nasilje.

“Središnja premisa Bidenove kampanje je da je predsjednik Donald Trump autoritarni fašist koji se mora zaustaviti pod svaku cijenu”, objavio je na društvenim mrežama senator iz Ohija JD Vance, koji je navodno u užem izboru za Trumpova potpredsjedničkog kandidata. “Ta je retorika izravno dovela do pokušaja atentata na predsjednika Trumpa”, ustvrdio je.

Chris LaCivita, voditelj Trumpove kampanje, rekao je da “ljevičarski aktivisti, demokratski donatori, pa čak i Joe Biden” moraju biti kažnjeni na izborima u studenom za “odvratne primjedbe” koje su po njegovom mišljenju dovele do subotnjeg napada.

Demokrati bi se mogli usprotiviti, ali mnogi na ljevici koristili su sličan jezik kako bi opisali krivnju desničarske retorike u mjesecima prije gotovo smrtonosne pucnjave kongresnice Gabby Giffords u Arizoni 2011. godine”, podsjeća BBC. A da će se takva retorika i optužbe nastaviti, vrlo je izvjesno.

Pokušaj ubojstva republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa mogao bi imati dalekosežne posljedice. Mnogi analitičari slažu se da bi mogao ojačati Trumpovu borbu protiv predsjednika Joea Bidena. Jer predizborna kampanja već je bila napeta, a Biden se već suočio s pozivima da se povuče nakon lošeg nastupa u debati protiv Trumpa. Kampanja je već bila oštra i zemlja je polarizirana.

Republikanska konvencija, koja počinje u ponedjeljak u Milwaukeeju, procjenjuju mnogi, sada će dobiti novi energetski naboj i pažnju. Vjerojatno će više birača gledati Trumpov govor na konvenciji, čak i ako se radi samo o znatiželji. “Očekuje se da će pristaše stranke na konvenciji Trumpa obasuti dodatnim i iskrenim entuzijazmom”, piše Reuters.

Ubrzo nakon napada, naime, Trump je dobio potporu jakih igrača od osnivača Tesle Elona Muska i upravitelja hedge fondova milijardera Billa Ackmana. Pristaše Trumpa smatraju da nepravedno trpi napade svojih protivnika i tužitelja u kaznenim postupcima protiv njega.

Stoga nije teško zaključiti da atentat ima više izgleda ojačati negoli smanjiti Trumpove izglede u predstojećim izborima. A osim što će učvrstiti pristaše, mogao bi privući i one neodlučne, smatraju analitičari, prenosi Reuters.

Malo je vjerojatno da bi napad mogao poljuljati Trumpov imidž snažnog lidera, jer krvavo lice i šaku u zraku već mnogi koriste za jačanje njegova statusa. Trumpov sin, Eric Trump, već ju je iskoristio na društvenoj mreži X, uz opis: “Ovo je borac kojeg Amerika treba”.

Nakon pucnjave, demokrati, uključujući Bidena, brzo su osudili nasilje. Dužnosnik Bidenove kampanje rekao je da tim uklanja televizijske oglase što je brže moguće kao odgovor na ozbiljnost incidenta. Stoga kao jedna od posljedica napada na Trumpa može biti i prestanak političkih napada.

Sigurnost pod istragom
Ono što dodatno ostaje Sjedinjenim Državama da riješe jest, kako je moguće da se napadač uspio probiti kroz osiguranje i pucati. Američka tajna služba sada će se suočiti s intenzivnim nadzorom zbog načina osiguravanja skupa. Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson obećao je da će njegov dom provesti potpunu istragu. Naime, naoružani napadač, kojeg su ubili pripadnici tajne službe, ispalio je više hitaca na pozornicu s “uzvišenog položaja izvan mjesta održavanja skupa”.

Američki i svjetski čelnici brzo su osudili napad na Trumpa, naglašavajući da političkom nasilju nema mjesta u društvu. Europski lideri osudili su atentat kao prijetnju demokraciji, dok je Moskva opisala napad kao posljedicu američke politike raspirivanja mržnje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je na X-u da “u demokraciji nema mjesta političkom nasilju”. Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, opisao ga je “tragedijom za naše demokracije”. Reakcija Moskve bila je usmjerena na prozivanje SAD-a. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova rekla je da je pokušaj atentata posljedica američke “politike raspirivanja mržnje”.

“Za takvo nasilje nema opravdanja i mjesta nigdje u svijetu. Nasilje nikad ne bi trebalo prevladati”, napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Kineski predsjednik Xi Jinping “izrazio je sućut Donaldu Trumpu”, navodi se u kratkom priopćenju ministarstva vanjskih poslova u Pekingu u kojem stoji da je Kina “zabrinuta zbog pucnjave”, prenosi Hina.