Sve je veća gužva na hrvatskim cestama, i to ne samo tijekom turističke sezone. Podaci govore da je promet sve gušći čime i sigurnost na cestama postaje ugroženija. Istovremeno, Europska unija, kao uostalom i cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, teže osigurati maksimalnu sigurnost putnika, odnosno broj stradalih u prometu do 2050. godine svesti na nulu.

Dio je to Vision Zero koncepta koji je Hrvatska implementirala kroz Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa. Ovu temu Poslovni dnevnik odlučio je staviti u fokus, posebno uoči najvećeg priljeva vozila u našu zemlju do kojega dolazi zbog turističke sezone. Cilj je jedinih dnevnih poslovnih novina u Hrvatskoj organizacijom stručnih skupova potaknuti kvalitetnu raspravu svih relevantnih dionika o tome kako unaprijediti prometni sustav kako bi se približili konceptu Vision Zero.

Cilj Vision Zeroa sigurno neće biti lako postići, no to je vizija kojoj moramo težiti jer je svaka žrtva u prometu previše, poručuje Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu. Dodaje i da su sve oči uprte u policiju, no ona je tek petina sustava sigurnosti prometa. “Da bismo osigurali maksimalnu sigurnost u prometu, moramo djelovati u pet područja. To su inženjerstvo, edukacija, poštivanje propisa i kažnjavanje, hitne službe te evaluacija i analiza”, kaže Šoštarić.

Edukacija od vrtića
Inženjerstvo u području cesta i vozila znači da struka mora kreirati rješenja koja će ceste i vozila učiniti sigurnima, odnosno takva da preveniraju nesreću ili ako do nje dođe da budu sa što manje posljedica, objašnjava Šoštarić. Što se tiče edukacije, ona mora početi mnogo ranije od one koja u Hrvatskoj najčešće kreće tek s upisom autoškole, ističe.

“Edukacija mora početi već u vrtiću i biti intenzivna u osnovnoj i srednjoj školi. To je, uostalom, ključ uspjeha u sigurnosti na cestama skandinavskih zemalja koje edukacije o sigurnosti u prometu prakticiraju od najranije dobi i tako grade svijest da je devijantno ponašanje opasno. Ako to krenemo raditi danas, za deset godina ćemo sigurno imati savjesnije vozače”, poručuje.

Treći segment, koji uključuje poštivanje propisa i kažnjavanje, “mora biti brz i efikasan, strog i rigorozan. A ovo se ne tiče samo policije već i sudova”, kaže Šoštarić, dodajući da samo stroge i rigorozne kazne mogu polučiti efekt.

Također, moramo omogućiti da u slučaju nesreće hitne službe i vatrogasci mogu brzo pristupiti mjestu nesreće. Posljednji segment djelovanja koji se odnosi na evaluaciju, odnosno na analizu svih podataka o prometnim nesrećama te, sukladno tome, detekciju gdje treba djelovati, pojašnjava Šoštarić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Ulaganje u sigurnost višestruko se isplati. Svaki euro uložen u sigurnost daje benefite kroz samo nekoliko godina od dva do sedam puta”, zaključuje prometni stručnjak dodajući da samo sinergijskim djelovanjem u ovih pet područja možemo ići u smjeru Vision Zero koncepta i veće sigurnosti u prometu.

Aktualni podaci kažu da će takav pristup biti nužan. Lani su na hrvatskim cestama, prema podacima MUP-a, poginule čak 273 osobe. Crna statistika nastavlja se i u ovoj godini, a najgorim su posljedicama prometnih nesreća posebno izloženi vozači motocikala i mopeda. Gotovo svaka treća smrtno stradala osoba u prometu bila je na mopedu ili motociklu, kaže Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).

Veća izloženost motociklista rezultat je njihovog velikog porasta na cestama. “Motocikl postaje sve popularniji, voze ga sve dobne skupine i to ne više samo sezonski, za toplijih dana, već cijele godine. Ovo je problematično, jer što je više motocikala na prometnicama, to je opasnost veća”, ističe Mataija.

Pune ruke posla
No, ne raste samo broj motocikala na cestama, već je gužva općenito sve veća. Hrvoje Ordulj, šef odjela za sigurnost prometa iz Hrvatskih autocesta (HAC), ističe da je u samo prvih pet mjeseci ove godine promet na hrvatskim autocestama bio 11 posto veći u odnosu na isti period lani što je, ističe, iznimno povećanje prometa kojem se nisu nadali niti u HAC-u. Kada tome dodamo udarne ljetne mjesece, jasno je da sve službe imaju pune ruke posla.

Primjerice, rekao je Mataija, samo je proteklog vikenda, u tri dana, od petka do nedjelje, na naplatnim postajama Lučko i Demerje zabilježen ulazak i izlazak 220 tisuća vozila. Kod takvog priljeva gužve su neminovne, a time i nervoza vozača. Pritom niti jedna služba samostalno ne može osiguravati sigurnost. HAC daje sve od sebe da bi osigurao sigurnost, no sami ne mogu sve, poručuje Ordulj.

Njihova najvažnija uloga odnosi se na održavanje i dobro označavanje autocesta čija dužina u Hrvatskoj iznosi 1400 kilometara. U tome im, naravno, pomaže i tehnologija, kaže Ordulj. “HAC koristi nove digitalne kamere duž autocesta, primarno na mjestima gdje se očekuju problemi, poput tunela, na čvorištima i odmorištima”, ističe. Ipak, neki nisu zadovoljni načinom na koji se tehnologija koristi.

Gradovi su najveći problem
Matija Posavec, župan Međimurske županije, požalio se da mu je na radni dan iz Čakovca do Zagreba, koji su udaljeni 96 kilometara, trebalo dva i pol sata. Pritom mu niti jedna relevantna aplikacija nije dala pouzdanu informaciju o gužvama. Ona Hrvatskih autocesta, kaže, obavještavala je o koloni dugoj kilometar i pol, no radilo se o mnogo dužoj koloni – od barem pet kilometara.

“Uza svu tehnologiju koju danas imamo, podaci bi trebali biti bolje i brže ažurirani”, kaže Posavec. Osim neažurnih podataka, međimurskog župana smetaju i građevinski radovi usred sezone. Šef odjela za sigurnost prometa HAC-a odgovara da tijekom sezone radove smanjuju na najmanju moguću mjeru. Međutim, dodaje, HAC-u su radovi ograničeni tek na nekoliko mjeseci godišnje.

Zimi ih nije moguće izvoditi zbog hladnoća, a ljeti zbog sezone. HAC-u ostaje tek nekoliko mjeseci za održavanje i radove na brojnim kilometrima autocesta, upozorava Ordulj. Bitnu ulogu u upravljanju mrežom cesta u Hrvatskoj, osim nacionalne vlasti, ima i ona lokalna.

U konačnici samo je županijskih cesta oko 20 tisuća kilometara, državnih čak 8 tisuća, a gradskih je toliko da se broj kilometara i ne zna. Međimurski župan Posavec kaže da moramo poraditi na modelu financiranja njihove gradnje i održavanja. Koliko su upravo ove ceste važne, upozorava i profesor Šoštarić.

“U centru Labina je promet gušći nego u tunelu Učka, a mi pričamo samo o autocestama i tunelima. Istovremeno, na gradskim se cestama događa više nesreća nego na autocestama, a gradovi i općine nemaju toliko novca za održavanje. U gradovima su, dakle, najveći problemi i o tim problemima moramo početi intenzivnije razmišljati”, poručuje Šoštarić.

Iz glavnog grada, ujedno i najprometnijeg grada u Hrvatskoj, poručuju da o sigurnosti i njezinom povećanju intenzivno razmišljaju.

Koncept je ostvariv
Andro Pavuna, pročelnik Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, poručuje da je cilj glavnog hrvatskog grada ulagati u infrastrukturu koja će biti sigurnija i održivija. Najavljuje tako i projekt automatskog, odnosno adaptivnog upravljanja prometom. On će u konačnici vrijediti oko 100 milijuna eura, a u prvoj fazi, za koju se završava priprema javne nabave, 13 milijuna. U njoj će, objašnjava Pavuna, svi semafori u Zagrebu biti spojeni na centralno mjesto, čime će biti omogućen niz pametnih usluga.

“Signalni planovi će se, primjerice, moći koordinirati, no prioritet će nam biti javni prijevoz, odnosno oko 480 semaforiziranih križanja kojima prolazi javni prijevoz, kako bi njegova protočnost bila veća”, ističe Pavuna. Dodaje i da vjeruje da se Vision Zero koncept može ostvariti. U to vjeruje i Poslovni dnevnik. Zato je još lani pokrenuo stručni skup na ovu temu.

“Želimo staviti naglasak na ulaganja, tehnološka i ostala rješenja koja će biti ključna da bi promet i ceste učinili sigurnim. Želimo zapravo da Hrvatska izađe iz pukog brojanja poginulih, ozlijeđenih i visini šteta. To bi trebala biti zadnja točka, a prva biti trebala biti upravo rasprava o onome što možemo napraviti da na cestama svi budemo sigurniji”, poručio je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Kvalitetne rasprave, u konačnici, vode najboljim rješenjima.