Svijet treba više beba. Pad stope plodnosti već dugo zabrinjava ekonomiste jer bi društva koje stare mogla smanjiti radnu snagu, dodatno pogoršati inflaciju, narušiti potrošačku kulturu o kojoj ovise zrela gospodarstva i preopteretiti državne programe namijenjene brizi za starije stanovništvo.

Studija pod nazivom Society at a Glance 2024 koju je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ističe da će pad nataliteta trajno promijeniti demografski sastav najvećih svjetskih gospodarstava tijekom sljedećeg desetljeća.

Ostvare li se prognoze, 2064. bit će prva godina u modernoj povijesti u kojoj će globalna stopa smrtnosti nadmašiti stopu nataliteta, piše CNN.

ZABRINJAVAJUĆE

Hrvatska gubi stanovništvo, a čak 733 naselja na pragu potpunog izumiranja!

Naime, ukupna stopa plodnosti među 38 zemalja članica OECD-a pala je s 3,3 djeteta 1960. godine na samo 1,5 dijete po ženi u 2022. To je znatno ispod “razine zamjene” od 2,1 djeteta po ženi, potrebne za očuvanje stalne populacije.

To znači da se broj radnika u mnogim zemljama brzo smanjuje. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, 1960-ih bilo je šest osoba radne dobi na svakog umirovljenika. Danas taj omjer iznosi tri naprema jedan, a do 2035. godine očekuje se da će omjer osoba radne dobi i umirovljenih iznositi dva naprema jedan.

Izvršni direktori javnih američkih tvrtki u raspravama uoči objave financijskih rezultata za određeno razdoblje, nedostatak radne snage u posljednja dva desetljeća spomenuli su gotovo 7000 puta kao jedan od izazova s kojima se poduzeća suočavaju, prema analizi regionalne banke saveznih rezervi u St. Louisu.

“Smanjenje udjela radnika može dovesti do nedostatka radne snage, što može povećati pregovaračku moć zaposlenika i podići plaće, a sve to je u konačnici inflatorno,” istaknula je Simona Paravani-Mellinghoff, financijska analitičarka u BlackRocku.

Problem svjetskih razmjera

Iako je neto migracija u prošlosti pomagala ublažiti demografske probleme bogatih zemalja, smanjenje populacije sada je globalni fenomen. “To implicira da bi napredne ekonomije mogle početi imati poteškoće u ‘uvozu’ radne snage”, upozorila je Paravani-Mellinghoff.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Do 2100. godine očekuje se da će samo šest zemalja imati dovoljno djece za održavanje stabilne populacije: Čad, Niger i Somalija u Africi, pacifički otoci Samoa i Tonga te Tadžikistan, prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet.

Zbog toga, stručnjakinja iz BlackRocka svojim klijentima savjetuje da ulažu u obveznice vezane uz inflaciju, kao i u robe koje štite od inflacije, poput energije, industrijskih metala te poljoprivrednih i stočarskih proizvoda.

Direktori i političari već se pripremaju za pad nataliteta. Elon Musk, otac dvanaestero djece, istaknuo je da bi pad nataliteta mogao dovesti do kraha civilizacije, koja osim praskom, može završiti i “cviljenjem, u pelenama za odrasle”. Iako su njegove riječi provokativne, nisu posve pogrešne.

Kompanije Procter & Gamble te Kimberly-Clark koje zajedno čine više od polovine američkog tržišta pelena, bilježe pad prodaje dječjih pelena u posljednjih nekoliko godina. No, prodaja pelena za odrasle svijetla je točka u njihovom portfelju, ističu.

Izvršni direktor Nestléa, Mark Schneider, nedavno je izjavio za Financial Times da je prioritet tvrtke preusmjerio s proizvodnje dječje hrane na zadovoljavanje prehrambenih potreba osoba starijih od 50 godina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u siječnju je najavio plan za “demografsku obnovu” svoje zemlje putem testiranja plodnosti i duljeg roditeljskog dopusta. Bivši američki predsjednik Donald Trump također je nedavno obećao da će, ako bude izabran, podržati “bonuse za bebe” za novi baby boom u SAD-u.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izvijestili su da je stopa nataliteta u SAD-u u 2023. pala na rekordno nisku razinu, preokrenuvši mali porast zabilježen tijekom pandemije koronavirusa. Kongresni ured za proračun (CBO) predviđa da će broj umrlih premašiti broj rođenih za nešto više od 15 godina.

“Potrošnja na programe poput Medicarea i Social Securityja je povećana jer baby boomeri ulaze u te programe. I naravno, manje je radnika u odnosu na broj ljudi koji primaju beneficije iz Social Security i Medicare programa,” rekla je Dahl.

Isplate socijalnog osiguranja još uvijek osiguravaju oko 90% prihoda za više od četvrtine starijih osoba u Sjedinjenim Državama, prema anketama Agencije za socijalno osiguranje.

Bez intervencije, fond za socijalnu sigurnost bit će iscrpljen do sredine 2030-ih, što znači da će se isplaćivati samo dio očekivanih beneficija za umirovljenike.

AI kao moguće rješenje

Neki potencijalno rješenje za demografsku krizu vide u porastu radne produktivnosti zbog umjetne inteligencije.

“Evo činjenica. Nemamo dovoljno djece, i već dugo ih nemamo dovoljno. Svi demografski podaci govore da će za obavljanje poslova nedostajati ljudi u idućih 30 godina”, rekao je bivši izvršni direktor i predsjednik Googlea Eric Schmidt na samitu izvršnih direktora u organizaciji Wall Street Journala prošle godine u Londonu. Smatra da bi AI značajno mogao olakšati te probleme.

Nedavno izvješće Goldman Sachsa predviđa da bi generativna umjetna inteligencija mogla povećati globalni BDP za čak sedam posto u razdoblju od deset godina, no drugi pak stručnjaci ističu da je prerano govoriti o tome kako će umjetna inteligencija utjecati na globalno gospodarstvo.

Analitičari regionalne banke saveznih rezervi u Richmondu u nedavnoj studiji zaključili su da bi umjetna inteligencija mogla povećati produktivnost rada između 1,5 i 18 posto tijekom sljedećeg desetljeća. Taj se učinak kreće “od jedva primjetnog do znatnog”, istaknuli su.

Dugoročno rješenje za pad stope nataliteta jest promicanje veće ravnopravnosti spolova te pravednije raspodjele rada i odgoja djece, smatra Stefano Scarpetta, direktor za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja pri OECD-u.

To podrazumijeva i veću podršku kroz plaćeni roditeljski dopust te ostale financijske potpore. Problem nije privremene naravi pa se kompanije i vlade moraju pripremiti za ono što on naziva “budućnošću niske plodnosti”, zaključuje Scarpetta.