Ukupan broj poduzetnika i tvrtki koje su u Srbiji osnovali ruski državljani za dvije i pol godine rata u Ukrajini udeseterostručio se s 1.017 tvrtki na 11.081, prenosi Bloomberg Adria. Većina ruskih državljana u Srbiji radi u informatici i ugostiteljstvu.

Posljednjeg dana 2021. godine u Registru poslovnih subjekata bilo je samo 296 poduzetnika i 721 tvrtka čiji su osnivači fizičke i pravne osobe iz Rusije. “Od 24. veljače 2022., kada je počeo rat u Ukrajini, do 5. lipnja ove godine osnovano je 9317 poduzetničkih društava i 1764 poduzeća iza kojih stoje ruski državljani”, navodi Agencija za privredne registre (APR).

Najviše u IT sektoru
Taj rast potaknut je skokom broja poduzetnika, za čak 3.148 posto od 2022. do ove godine. Ministarstvo unutarnjih poslova navodi da je u međuvremenu u Srbiju stiglo 370.000 Rusa, a najviše ih boravi u Beogradu, Novom Sadu, Subotici i Nišu.

Gledajući djelatnosti u kojima ih je najviše, najveći broj Rusa bavi se informatikom i računalnim programiranjem, no sve ih više ulazi u ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, otvarajući restorane, kafiće, frizerske i modne salone.

“Najveći priljev Rusa u Srbiju bio je u razdoblju od kraja 2022. i tijekom 2023. godine, dok je sve nakon toga manjeg intenziteta. Zato je u tom razdoblju, a posebno prošle godine, najviše otvorenih tvrtki i obrta iza kojih stoje ruski državljani kao vlasnici”, kaže Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije.

Njihov utjecaj na srpsko tržište i gospodarstvo nije zanemariv. “U Srbiju je došao veliki broj ljudi jače platežne moći u odnosu na prosječne građane naše zemlje. Registrirali su dosta poduzetničkih tvrtki, prvenstveno iz IT sektora, koje rade za strane tvrtke. Oni novac dobivaju putem doznaka, pa se rast doznaka posljednjih godina dobrim dijelom pripisuje upravo tim ljudima”, objašnjava Stanić.

Stanić ističe da je u Srbiju dolazila srednja i viša klasa, uglavnom mladi građani Rusije. Kako navodi, u Srbiji smo 2023. godine imali manji pad realne potrošnje zahvaljujući Rusima koji su došli. Dok je standard naših građana pao, oni su svojom većom kupovnom moći podigli potrošnju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upitan dugoročni efekt
Stanić navodi i kako je izvoz ICT sektora značajno porastao zahvaljujući Rusima – s 1,86 milijardi eura u 2021. na 3,44 milijarde eura do kraja 2023. – dok samo u prva tri mjeseca ove godine iznosi 917 milijuna. eura.

“Ne znamo dugoročni učinak na gospodarstvo jer ne znamo hoće li i koliko dugo ostati ovdje. Nisam siguran žele li ostati i integrirati se u naše tržište rada. Drugačija je situacija, primjerice, u Slovačkoj i Češkoj, gdje je iz Ukrajine stiglo oko pola milijuna izbjeglica. Tamo su se, primjerice, žene potpuno integrirale u novu sredinu i rade različite poslove – u trafikama, rade u restoranima, poslove poput čistačica i slićno, zaključuje Stanić.