Dodatnih osam studenata koji imaju određeni invaliditet Poslovni dnevnik spojio je s poduzećima. Većina njih tako će, kroz praksu, početi stjecati svoja prva radna iskustva, a jučer su na svečanosti u Zagrebu i upoznali svoje buduće poslodavce. Epilog je to projekta Iskustvo zlata vrijedi koji Poslovni dnevnik provodi već 12 godina i po čemu je jedinstven u Europi.

Od lani je partner na projektu i HAKOM, a rezultat suradnje je konferencija “Pristupačna budućnost” na kojoj se, između ostalog, raspravljalo o izazovima i rješenjima za poboljšanje pristupačnosti, posebno u području elektroničkih komunikacija.

“Kada smo kretali u projekt bilo je raznih strahova jer nam je bilo jasno da smo na skliskom terenu i da mala pogreška može izazvati negativan imidž i ostaviti posljedice, kako na osobe s invaliditetom tako i na poslodavce.

No, uspjeli smo i možemo biti ponosni što smo jedini mediji u Europskoj uniji koji provodi projekt povezivanja poslodavaca i osoba s invaliditetom, konkretno studenata”, rekao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, na svečanosti dodjele potvrda o praksi.

Kroz projekt je u 12 godina prošlo više od 190 studenata, od kojih je 12 dobilo i stalno zaposlenje u istoj kompaniji, te više od 50 kompanija i institucija. No uspjeh nije samo u povezivanju, dapače, mnogo je širi.

Osim što je pomogao u jačanju svijesti poslodavaca i društva općenito o problematici zapošljavanja te ravnopravnog socijalnog uključivanja mladih s invaliditetom, Poslovni dnevnik je bio, a i bit će, važan korektiv.

“Znalo se događati da neka zakonska rješenja nisu bila najbolja za osobe s invaliditetom. No, mi smo upozoravali na propuste, a zakonodavac ih je bio sklon slušati i mijenjati stvari na bolje”, rekao je Nišević.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Po poticajima odskačemo
Danas je Hrvatska jedna od država u kojima su potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom među najvećima u Europskoj uniji. Od 2016. do danas država je za njih izdvojila 160 milijuna eura, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Također, broj kompanija, kao i broj zaposlenih osoba s invaliditetom raste posljednjih nekoliko godina. Konkretno, lani je na tržištu rada bilo 18 posto više osoba s invaliditetom nego 2022. Ipak, prostora za napredak i jačanje svijest ima još mnogo.

U konačnici, društvo smo u kojem još svi javni prostori, trgovački centri… nemaju prilagođen pristup osobama s invaliditetom, iako brojimo visokih 17% građana koji imaju određeni invaliditet. Nedostatak prilagodbe nema opravdanje jer je najčešće potrebno napraviti tek male zahvate.

Prilagodbe osobama s invaliditetom moraju raditi i poslodavci kada ih zapošljavaju, no one ne moraju biti niti skupe, niti komplicirane. Usto, za njih država daje financijske potpore, rekla je Mirna Barbarić iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i osobe s invaliditetom (ZOSI).

Također, ZOSI provodi i uslugu edukacija te osposobljavanja osoba s invaliditetom za određeno radno mjesto. To, uostalom, rade i u Končaru gdje svakom zaposleniku s invaliditetom osiguravaju mentora koji mu pomaže u prilagodbi radnim zadacima, otkrio je Damir Sertić, direktor Sektora ljudskih potencijala u Končaru.

Ove godine praksu u Končaru, zahvaljujući Poslovnom dnevniku, dobit će Kristina Krsnik, studentica 5. godine kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim Končara u projekt se ove godine uključilo još sedam kompanija, među kojima je i Glovo, kojem je ovo prvi put da se uključuje u projekt Iskustvo zlata vrijedi. Tu su i neki dugogodišnji ali i noviji partneri – Ina, HAKOM, AD Plastik, SAFU, HT, Roto dinamic.

Ema Krobot, studentica je međunarodnih odnosa i diplomacije na sveučilištu Libertas te će uskoro na praksu u SAFU. “Jako sam uzbuđena”, kaže Ema koja boluje od mišićne distrofije. Na projekt se prijavila jer joj je on, kaže, bio najlakši put da dođe do poslodavca, odnosno prakse.

“Htjela sam ući na tržište rada, no nisam znala kome da se obratim da bi bila sigurna da će mi radno mjesto biti prilagođeno. Kroz ovaj projekt o tome nisam morala brinuti”, ističe Ema. Svoju priliku dobila je i Elena Mrkonja, studentica kroatistike na Filozofskom fakultetu koja će svoje prvo radno iskustvo stjecati u Ini. “Prilika ima, posebno ako postoji motivacija za rad”, kaže Elena.

AI i komunikacija
HAKOM je pak organizirao nekoliko predavanja na temu pristupačnosti raznih usluga i proizvoda, posebno elektroničke komunikacije, osobama s invaliditetom.

“Prošle sam godine pozvao sve da se pridruže vlaku pristupačnosti. Ove godine taj vlak je već tu. No sada važno mjesto ima i umjetna inteligencija koja može biti velika prilika, ali i opasnost”, poručuje Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

Kaže i da AI može povećati i poboljšati pristupačnost elektroničkih komunikacija osobama s invaliditetom. Dapače, mnogi, alate umjetne inteligencije već i koriste, otkrio je panel “AI i ja”. Dostupnost elektroničkih usluga pak, prema Europskoj regulativni, prije svega Europskom zakonu u pristupačnosti, bit će i zakonski propisana.