Hrvatske morske luke, kad je o prometu robama riječ, vrlo negativno su osjetile potrese na geopolitičkom planu, na energetskom tržištu, te posljedice akcija jemenskih hutista na brodove koji prema Europi plove iz Azije, i blokadu prometa kroz Suez, a potvrđuju to i brojke o snažnom padu prometa od početka ove godine.

Ukupno je u svim lukama na hrvatskoj obali u prvom tromjesečju, prema podacima koje su prikupili državni statističari, prometovano za četvrtinu manje tona roba u odnosu na lanjski prvi kvartal. Nastavak crnih vijesti dolila je i nedavna da je vlasnik zeničke čeličane ArcelorMittal Zenica odlučio zatvoriti koksaru i slijedom toga prekinuti uvoz ugljena preko Luke Ploče.

Koliko je snažan udarac za poslovanje te tvrtke ilustriraju i njihove brojke kako je lani uvezeno 403,6 tisuća tona ugljena, a u pet mjeseci ove godine 38 tisuća tona. Gašenje koksare, nema sumnje, velik je izazov za Upravu Luke Ploče.

Promptno su iz Luke Rijeka poručili i da ulažu maksimalne napore za što uspješnije nošenje s novonastalom situacijom.

“Iako je tržište BiH emitivno tržište kompanije, kompanija je radila na privlačenju novih kupaca iz Srednje i Istočne Europe, što je rezultiralo na veću otpornost kompanije na ovakve promjene. Dok je prije pandemije 90 posto naših krajnjih kupaca dolazilo iz BiH, taj postotak je danas značajno smanjen”, nastoje umiriti prve negativne reakcije na vijesti iz Uprave Luke Ploče, na čijem je čelu Hrvoje Livaja. Tvrtka je već imala naznake da slijedi takav razvoj događaja, pa je na vrijeme počela s pripremama, a i tijeku su veći projekti kojima se nastoji ojačati poziciju Ploča na mediteranskoj transportnoj lučkom mreži.

Oko Rta Dobre nade
Među ostalim, podsjećaju u kompaniji, Luci Ploče početna je i završna točka Koridora Vc, a bit će uvrštena i kao core luka na Transeuropskoj mreži prometnica (TNT), što će biti velika prilika za nova poslovna partnerstva i daljnje pozicioniranje kompanije na tržištu.

“Uz kontinuirano ulaganje u tehnologiju i mjere koje će naše poslovanje učiniti održivim, Luka Ploče je jedina europska luka koja je dobila sredstva za razvoj privatne 5G mreže iz CEF-Digital fonda te će postati prva pametna 5G luka u Hrvatskoj. U suradnji s Lučkom upravom Ploče, radi se na strateškom projektu proširenja kontejnerskog terminala što će omogućiti pristanak broda matice, čime se nastavlja diverzifikacija portfelja usluga”, naglašavaju u Luci Ploče.

No, iz Luke Ploče zasad ne preciziraju i koji su to novi korisnici i kojim robama će nadomjestiti smanjenje kapaciteta za rasute terete, koji su i najvažniji u ukupnom prometu. Već u prošloj godini tvrtka je inače zabilježila slabljenje u prekrcaju svih roba u odnosu na rekordnu 2022., s tadašnjih 5,5 milijuna tona na 4,8 milijuna u 2023., a na razini prvog kvartala ove godine pao je s 1,142 na 973 tisuće tona. Iz financijskog izvješća vidljiva je i promjena u strukturi tereta, pa se smanjenje rasutih tereta, u kojima dominira ugljen, nadomješta rastom u prekrcaju generalnih i tekućih tereta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U najvećoj sjevernoj luci, riječkoj, pad je prema državnim statističarima, ukupno gledajući nešto slabiji nego u Pločama, oko 4%, no njihovi podaci obuhvaćaju sve koncesionare na lučkom području, a sama Luka Rijeka, prema brojkama iz financijskog izvješća za prvi kvartal, bilježi ukupan pad prometa od 28%, sa 662 tisuće na 477 tisuća tona. Kao i u slučaju Ploča, padu je pridonio promet rasutih tereta (s 448 na 261 tisuću tona), dok su s generalnim teretom imali porast od 20% (sa 149 na 178 tisuća tona).

U objašnjenju, vodstvo Luke Rijeka navodi kao razlog pada prometa smanjenje prekrcaja ugljena, što je posljedica kvara na pretovarnom mostu, te krizu u Crvenom moru koja je rezultirala produženjem putovanja brodova oko Rta Dobre nade. Traga je ostavilo i smanjenje u prekrcaju starog željeza slijedom pada cijene u Turskoj, kao i izvođenjem radova na lučkoj infrastrukturi Terminala Rijeka, zbog čega je skladišni prostor bio limitiran.

Detaljnije o poslovanju u Jadranskim vratima (Adriatic Gate Container Terminal), ključnoj za kontejnerski promet u Rijeci, nismo do zaključenja broja dobili odgovore, no iz nerevidiranog konsolidiranog izvješća Luke Rijeka, koja je suvlasnik u toj tvrtki (49%), iščitava se 3-postotni rast prometa kontejnera (s 836 tisuća na 864 tisuće tone).

Prihodi na klackalici
“Uslijed krize u Crvenom moru, brodarske kompanije preusmjeravaju svoje brodove preko Rta Dobre nade, što produljuje vrijeme putovanja broda, a također povećava cijene vozarina. Navedeno će imati najviše utjecaja na kontejnerski promet, koji je organiziran kao linijski promet. Kontejnerski promet čini 11% prometa Luke Rijeka, a prekrcaj različitih vrsta tereta omogućuje prednost prilagodbe nepredvidivim situacijama, koje mogu nastati u dobavnom lancu”, pojašnjavaju iz Luke Rijeka, uz napomenu da je teško predvidjeti u kojoj će mjeri kriza utjecati na poslovanje.

Lučku upravu Rijeka jučer je, inače, posjetila delegacija desetak austrijskih gospodarstvenika, štajerskih željeznica i logističkog centra iz Graza Cargo-Center Graz Betriebsgesellschaft, zainteresiranih za suradnju i s Lukom Rijeka.

Smanjenje prometa ostavlja traga i u financijskim rezultatima. Ukupni su prihodi u Luci Rijeka u prvom tromjesečju podbacili za 19%, iznose oko 7,4 milijuna eura, te je ostvaren gubitak od 265 tisuća eura. U Luci Ploče prvi kvartal donio je 22,75 milijuna eura, za 1 milijun manje nego lani, ali uz dobit od 2,3 milijuna prije oporezivanja.