Čini se kako bi od ovoga ljeta građani Sjeverne Makedonije mogli početi uživati u jeftinijoj električnoj energiji.

Moguće je produžiti jeftinije razdoblje struje za još sat vremena, tako da će građani moći koristiti jeftiniju struju svakim danom od 13 do 16 sati, rekao je u razgovoru predsjednik Regulatorne komisije za energetiku i vode (RKE) Marko Bislimoski za “Radio Slobodna Europa” prošlog vikenda.

Vidljive uštede
Najavio je da treba napraviti analizu postoji li mogućnost produženja jeftine tarife za struju za jedan sat, odnosno do 16 sati.

“Poskupljenje jeftine tarife radimo kako bismo iskoristili jeftinu cijenu električne energije u tim razdobljima. Također, tim signalom koji šaljemo ESM-u i EVN Home-u, za kupnju električne energije u tim razdobljima, posebice EVN Home-u, omogućit ćemo nižu cijenu električne energije čime bi postalo sasvim moguće da se omogući smanjenje cijene električne energije za domaćinstava”, kaže Bislimoski, prenosi Deutsche Welle.

Trenutačno najjeftinija cijena električne energije je u razdoblju između 13 i 15 sati. Regulatorna komisija bi krajem lipnja trebala dati suglasnost na novu cijenu struje i tada će se znati hoće li i koliko struja pojeftiniti.

Najjeftinija dnevna cijena električne energije počela je 1. prosinca prošle godine. Procjene su bile da bi obitelj s prosječnom potrošnjom električne energije na ovaj način mogla uštedjeti oko 1000 denara mjesečno.

Prema najavama Bislimoskog, kućanstva mogu dobiti jeftiniju struju, kao rezultat kontinuiranog buma ulaganja u fotonaponske elektrane, što utječe na značajno smanjenje uvoza električne energije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

RKE je u prva četiri mjeseca ove godine izdao dozvole za nove fotonaponske sustave ukupne instalirane snage gotovo 88 megavata.

“Ako se ovoj brojci pridoda investicijski eldorado koji se događa od 2022. godine, onda je riječ o više od pola gigavata instalirane snage, odnosno u samo dvije i pol godine bit će realizirano oko 640 megavata novih ulaganja u energetiku u zemlji, što je snaga koju ima i REK Bitola”, kažu iz RKE za Deutsche Welle.

Pad uvoza struje
Kao rezultat ovog investicijskog buma može se opskrbiti više od 204 tisuće kućanstava prosječne potrošnje.

“Općenito, cijeli ovaj pozitivni investicijski ciklus uzrokovan energetskom krizom donio nam je povijesno najniži postotak uvoza električne energije. Uvoz je pao s 30% na samo 2,75%. Konkretne koristi očekuju se prema cijeni električne energije, ali i prema količini jeftine tarife.

Trenutno se rade analize je li moguće ovu pozitivnu energetsku investicijsku sliku preslikati na dodatni sat jeftinije energije, jer iskustvo je pokazalo da su građani upravo u tom intervalu povećali potrošnju za 18%, što je dvostruko jeftinije od redovne cijene.

Stručnjaci ocjenjuju da smanjen uvoz električne energije ne znači i veću energetsku nezavisnost. Država mora provesti zelenu tranziciju kako bi se riješila ugljena. To znači da će morati zatvoriti elektrane na ugljen REK Bitola i REK Oslomej, koje su još uvijek ključne za stabilnost mreže.