Ovogodišnji proljetni sastanci Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda te nastavak Foruma Ujedinjenih naroda o financiranju razvoja ponovno su stavili međunarodnu suradnju u području oporezivanja visoko na globalni dnevni red.

Brazil je izjavio da će iskoristiti svoje predsjedanje skupinom G20 kako bi se postigao napredak po tom pitanju (dok se na prošlogodišnjem summitu skupine G20 u New Delhiju ono nije ni spominjalo), a u tijeku je druga faza pregovora UN-a o Globalnoj konvenciji o oporezivanju.

Raniji Uključivi okvir OECD-a i skupine G20 pomogao je da se postigne napredak po tom pitanju na dva načina: njime je utvrđeno da bi vrlo velike multinacionalne korporacije trebale plaćati poreze na svim mjestima na kojima posluju (prvi stup sporazuma) te se smatralo da bi trebala postojati globalna stopa poreza na dobit od najmanje 15 % (2. stup).

No, njegova je provedba spora, pa čak i ako većina stranaka sporazuma potpiše multilateralni sporazum potreban za prvi stup, malo je vjerojatno da će SAD osigurati dvotrećinsku većinu u Senatu potrebnu za ratifikaciju.

S obzirom na to da mnoge od najvećih svjetskih tehnoloških tvrtki imaju sjedište u SAD-u, sporazum bi bio odmah zaboravljen, a globalno digitalno gospodarstvo ostalo bi nedovoljno oporezovano.

Poboljšanje Uključivog okvira
Nadalje, očekuje se da će koristi od Uključivog okvira imati uglavnom razvijene zemlje, zbog čega se Afrička unija naknadno zalagala za pregovore o Globalnoj konvenciji o oporezivanju na Općoj skupštini UN-a. Rezolucija Opće skupštine UN-a usvojena je u studenom 2023., premda duž oštru razdjelnicu sjever-jug, pri čemu je većina razvijenih zemalja glasala protiv nje (Norveška i Island bili su suzdržani), a gotovo sve zemlje u razvoju glasale su za.

Sada kada su pregovori s UN-om u tijeku, prvo bi se trebali usredotočiti na poboljšanje Uključivog okvira. Najbolji način za postizanje prvog stupa jest stvaranje široko primjenjivog pravila koje se temelji na načelu “značajne gospodarske prisutnosti”, pri čemu bi multinacionalna poduzeća bila obvezna platiti sve poreze, uključujući porez na promet i dohodak, na dobit koju ostvaruju svojim aktivnostima u svim zemljama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To bi pravilo trebalo poduprijeti mehanizmom raspodjele globalne dobiti multinacionalnih poduzeća među zemljama, kao što to već čini nekoliko saveznih zemalja unutar vlastitih granica.

Jednako važno, minimalna porezna stopa trebala bi biti viša – porasti najmanje na 21%, kao što je SAD predložio u pregovorima u OECD-u, ili po mogućnosti na 25 % (prosječna stopa u bogatijim zemljama). Konačno, trebalo bi biti što manje iznimaka (po mogućnosti nijedna) od minimalne stope.

Na ovogodišnjim proljetnim sastancima također su održane rasprave o prijedlogu da se uvede godišnji porez na bogatstvo od 2% za svjetske superbogataše. Budući da ga je Brazil podržao, taj će prijedlog najvjerojatnije biti i na dnevnom redu skupine G20. S obzirom na to da superbogataši općenito plaćaju vrlo niske poreze, postoje snažni argumenti za to.

Nedavna studija Poreznog opservatorija EU-a, koju je vodio Gabriel Zucman s kalifornijskog sveučilišta Berkeley, pokazuje da bi globalni porez na bogatstvo od 2% za svjetske milijardere (otprilike 3000 ljudi) prikupio 250 milijardi dolara godišnje.

Ako ništa drugo, pregovori UN-a trebali bi težiti još širem minimalnom porezu najbogatijim ljudima u svim zemljama, s dodatnim porezom na bogatstvo koji nadopunjuje porez na dohodak. To je potrebno jer je bogatstvo koncentriranije od dohotka i na njega se primjenjuju mnoga izuzeća i iznimke, poput niže stope na kapitalne dobitke u SAD-u i drugim zemljama.

Suradnja s OECD-om
Tijekom mog nedavnog mandata na mjestu kolumbijskog ministra financija, zakonodavci su odobrili vladin prijedlog o uvođenju poreza na bogatstvo povrh poreza na dohodak u zemlji, što pokazuje da su takve mjere politički ostvarive na nacionalnoj razini.

Međutim, bit će potrebna veća međunarodna suradnja – koordinirani minimalni porez, oporezivanje ljudi i poduzeća koji su preselili svoje prebivalište u inozemstvo i više razmjene informacija među poreznim vlastima – kako bi se osiguralo da najbogatiji ljudi svugdje plaćaju svoj dio.

Zapravo, dnevni red UN-ove konvencije o oporezivanju trebao bi biti širi. Neovisno povjerenstvo za reformu međunarodnog oporezivanja dobiti (ICRICT), čiji sam član, također je pozvalo na zajednička načela i minimalne standarde za oporezivanje dohotka i bogatstva; međunarodnu koordinaciju u pogledu neočekivane dobiti ili viška dobiti; mjere za jačanje instrumenata za borbu protiv izbjegavanja poreza; nove mehanizme za koordinirane poreze na digitalne usluge i javno izvješćivanje po zemljama o porezima koje plaćaju multinacionalna poduzeća.

Moglo bi se dodati i standardni minimalni porez na iskorištavanje prirodnih resursa jer nekoliko zemalja u razvoju daje u tu svrhu stranim poduzećima porezne poticaje (doista iracionalna politička odluka).

Drugim prijedlogom Neovisnog povjerenstva za reformu međunarodnog oporezivanja dobiti osigurala bi se veća transparentnost vlasništva nad bogatstvom stvaranjem globalnog registra imovine u kojem su navedeni konačni stvarni vlasnici (na temelju informacija koje posjeduju nacionalna porezna tijela i druge agencije javnog sektora). Takva transparentnost ključna je za učinkovitu provedbu bilo kojeg drugog poreznog prijedloga za dohodak od kapitala i bogatstvo.

Naposljetku, Odbor stručnjaka UN-a za međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima trebalo bi pretvoriti u formalno međuvladino tijelo jer će to biti ključno za jačanje i održavanje međunarodne suradnje. Iako je taj prijedlog prethodno odbijen 2004. i 2015., stručno povjerenstvo barem je u ta dva navrata ojačano, a sada se ponovno povećava zamah u korist međuvladinog organa.

Do sada su globalni pregovori o poreznim pitanjima bili ograničeni na Uključivi okvir OECD-a i skupine G20, koji ima više od 140 članica, ali nema univerzalno članstvo UN-a. UN bi sada trebao surađivati s OECD-om na jačanju međunarodne suradnje u području oporezivanja. Iako su razvijene zemlje glasovale protiv rezolucije Afričke unije one sudjeluju u novim pregovorima.

© Project Syndicate 2024.