Da ekonomija Republike Srpske klizi nizbrdo potvrđuju i najnoviji podaci statističara prema kojima je pad industrijske proizvodnje i broja zaposlenih nastavljen i u proteklih mjesec dana, zbog čega su, tvrde upućeni, neophodne hitne mjere za prevladavanje krize.

Prema posljednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u travnju ove godine u odnosu na isti mjesec lani manja je za 6,3 posto. Promatrajući razdoblje od siječnja do kraja travnja, u odnosu na prva četiri mjeseca 2023. godine, industrijska proizvodnja pala je za 6,2 posto.

Industrija u krizi
Najveći pad zabilježen je u području vađenja ruda i kamena, čak 14,9 posto. Kad je riječ o području proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, zabilježen je pad od 8,6 posto, navodi se u priopćenju zavoda, au prerađivačkoj industriji od 4,6 posto.

Sve to dovelo je do smanjenja broja zaposlenih u industriji za 4,7 posto u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine.

“Od siječnja do kraja travnja ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1,650 milijardi KM, što je za osam posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,342 milijarde KM, što je više za 7,3 posto. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 70,5 posto”, navode iz Zavoda.

Predsjednik Područne gospodarske komore Banjaluka Goran Račić rekao je za Glas Srpske da su poduzetnici i došli na rub održivosti i da je vrijeme da se nešto učini kako bi se prebrodila kriza, koja je zahvatila cijelu Europu.

“Zbog nedostatka potražnje, prije svega na evropskom tržištu, privreda Srpske je došla u teško stanje. Sam broj radnika je na neki način odraz stanja u gospodarstvu. Ako nema potražnje i proizvodnje, logično je da će doći do smanjenja broja radnika”, rekao je Račić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Dodao je da je teško znati što će se dogoditi u budućnosti, jer je Zapadu stalo da oživi svoju potražnju i potrošnju. To je, kaže, posebno vidljivo na velikim tržištima poput Njemačke i Austrije, koja potiču potrošačke sklonosti stanovništva, a koji u strahu od krize smanjuju kupnju namještaja, automobila i slično. Inzistirat ćemo da se u lipnju ponovno vratimo za pregovarački stol s Vladom RS-a s ciljem iznalaženja rješenja za rješenje sadašnjih problema, kazao je Račić.

Posljedice krize u EU
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac istaknuo je da smanjena potražnja u EU dovodi do problema domaće ekonomije.

“S druge strane, u niskoakumulativnim granama, odnosno tamo gdje je mala dodana vrijednost, poput industrije obuće i tekstila, poslodavci su podnijeli veliko opterećenje zbog povećanja najniže plaće. To je dodatno otežalo njihov položaj, zbog čega je potpora tvrtkama u pojedinim područjima nužna”, rekao je Grabovac.

Zaključio je da je u proizvodnji i opskrbi električnom energijom najveći razlog pada sušna godina, dok vađenje rude najviše ovisi o tržištu željeza, gdje je također došlo do poremećaja.