Specijaliziranu svjetsku izložbu EXPO, koja bi 2027. godine trebala biti organizirana u Beogradu, Srbija će plaćati sljedećih trideset godina, piše portal Radija Slobodna Europa (RSE).

EXPO je “neprofitna manifestacija”, a tek korištenjem izgrađenog kompleksa kao novog sajamskog prostora moći će se opravdati uložena sredstva, dok je rok povrata investicije minimalno 27,4 godine, stoji u ‘Preliminarnom opravdanju’. Studije za EXPO i novi sajamski prostor u koju je RSE imala uvid.

Obavijeno velom tajne
Ta studija do sada nije bila dostupna ni javnosti ni neovisnim institucijama koje su nadležne za kontrolu trošenja državnog novca. Studiju, odnosno dokument kojim se utvrđuje postoji li društvena i financijska opravdanost izgradnje zahvata, naručilo je Ministarstvo graditeljstva, a izrađena je 20. lipnja 2022. godine.

“Preliminarnu studiju opravdanosti EXPO-a i novog sajamskog prostora” izradila je konzultantska kuća Bates iz Bugarske, odnosno podružnica ove tvrtke registrirana u Beogradu. Ova tvrtka od 2001. godine angažirana je kao konzultant na projektima u Srbiji, a između ostalog i za procjenu troškova na projektima u sklopu naselja Beograd na vodi, projektima izgradnje poslovnih zgrada nekoliko međunarodnih kompanija u Srbiji.

U podacima registra javnih nabavki u Srbiji ne vidi se da je za poslove izrade studije raspisan natječaj za isplativost EXPO 2027. Na pitanje kako su ušli u ovaj posao, iz tvrtke Bates nisu odgovorili. U kratkom razgovoru samo su izjavili da ih ugovor obvezuje na čuvanje tajnosti podataka.

U analizi troškova i potencijalnih prihoda od izgradnje kompleksa za EXPO 2027, Bates je koristio više izvora: od podataka Vlade Srbije i Republičkog zavoda za statistiku, preko financijskih izvješća tvrtke Beogradski sajam, analizama međunarodnih sajamskih organizacija, stoji u studiji.

Zaključci studije do danas nisu prezentirani javnosti. U prethodnoj studiji opravdanosti projekta EXPO, u koju je RSE imala uvid, navodi se da će troškovi izgradnje samo izložbenog kompleksa na toj lokaciji iznositi 500 milijuna eura. Prema podacima iz studije, to je uključivalo troškove izgradnje sajamskih paviljona, ali i stambenih zgrada, restorana, trgovina, izgradnje šetnica, parkirališta, pristupnih cesta…

Kako je planirano, troškovi sajamskog dijela trebali bi iznositi 241 milijun eura, dok bi izgradnja dodatnih sadržaja trebala stajati 259 milijuna eura.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako bi gradnja bila ekonomski opravdana, u studiji se računa na to da će se sajam nakon izložbe preseliti u novoizgrađene objekte u Surčinu, koji će uz sve to morati organizirati više događanja, koncerata i konferencija. dosadašnje sajamske manifestacije. Ostvare li se svi ti planovi, povrat investicije u iznosu od 241 milijun eura, koliko je predviđeno samo za izložbene dvorane, očekuje se za gotovo 30 godina, stoji u studiji.

Što s objektima?
Osim preseljenja Beogradskog sajma, elaborat ne razmatra niti jedan drugi model korištenja izgrađenih objekata u Surčinu nakon izložbe EXPO 2027.

“Iako izgrađeni objekti za ovakva događanja ne ostvaruju povrat uloženog kapitala, realizacijom ideje o kasnijem korištenju ovog prostora kao novog sajamskog prostora, javna sredstva uložena u izgradnju kompleksa mogu biti opravdana”, stoji u Studiji.

Na temelju postojeće dokumentacije i izjava predstavnika vlasti može se zaključiti da je preseljenje sajma s obala rijeke Save u središtu Beograda na novu lokaciju u predgrađu glavnog grada Srbije planirano davno prije nego što je dobivena organizacija međunarodne izložbe EXPO 2027 a to je tema koja je izazvala nezadovoljstva dijela, posebno stručne, javnosti.