Nejasno je pod kojim okolnostima je život izgubio iranski predsjednik Ebrahim Raisi. O tome će se sada u Iranu vjerojatno puno špekulirati, kaže Sara Bazoobandi, stručnjakinja za Iran s Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) iz Hamburga.

“Uzrok je mogao biti nesretan slučaj, tehnički problemi, ali i sabotaža, možda i iz Raisijevog okruženja. Ništa se ne može isključiti, sve je u igri”.

Iranci će narednih dana i tjedana vjerojatno s pažnjom pratiti istragu o okolnostima pada predsjedničkog helikoptera na povratnom letu iz Azerbajdžana, u kojem su poginuli Raisi, ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian i još devetoro ljudi, piše Deutsche Welle.

Režim u međuvremenu pokušava održati red i mir. “Uvjeravamo da neće biti ni najmanjeg problema u upravljanju zemljom”, navodi se u priopćenju vlade objavljenom u ponedjeljak ujutro. I Vijeće čuvara ističe spremnost da se državni poslovi uredno nastave: “Uz Božju pomoć, poslovi nacije i naroda nastavit će se bez prekida”.

Utjecaj Revolucionarne garde
Vršitelj dužnosti bit će Raisijev prvi zamjenik Mohammad Mochber. On je već dobio nalog od vrhovnog vjerskog vođe ajatolaha Alija Khamneija da u roku od 50 dana organizira nove izbore. Mochberovo imenovanje za vršitelja dužnosti moglo bi značiti da će, zbog njegovog dobrog odnosa s Revolucionarnom gardom, ona imati još veći utjecaj u budućnosti, ocijenio je na platformi X Hamidreza Azizi, politolog iz berlinske Zaklade za znanost i politiku (SWP).

Sara Bazoobandi očekuje da će se novi izbori najvjerojatnije održati u predviđenom roku. “Može se, međutim, pretpostaviti da oni ni ovoga puta neće biti legitimni i da neće odražavati volju stanovništva. Bit će održani lažni izbori”, kaže. Izbori će se u svakom slučaju održati u vrlo turbulentno vrijeme za režim i državu.

Prema procjenama njemačke tvrtke za poslovne informacije German Trade and Invest (GTAI), ove godine u Iranu bi stopa inflacije mogla premašiti 40 posto, a stopa nezaposlenosti prijeći granicu od deset posto. Režim sve više pribjegava smrtnoj kazni: prema organizaciji za ljudska prava Amnesty International, prošle godine je izvršena 853 puta – većinom za zločine u vezi s drogom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

No šest muškaraca je pogubljeno u vezi s masovnim prosvjedima 2022., a jedan u vezi s prosvjedima koji su širom zemlje održani u studenome 2019. godine, navodi Amnesty. Ujedno se poduzimaju i oštre mjere protiv žena koje se protive režimu.

To, između ostalog, doprinosi činjenici da će vjerojatno malo ljudi izaći na izbore, kaže Bazoobandi. “Ne vjeruju režimu i ne nadaju se promjenama. Osim toga, mnogi smatraju da se rezultat izbora već sada zna”, kaže.

Hamidreza Azizi iz SWP-a slično ocjenjuje na platformi X: bit će veliki izazov mobilizirati birače u narednih 50 dana. Nedavno je na parlamentarne izbore izašlo samo osam posto građana s pravom glasa. Politolog Karim Sadjapour iz Carnegieve zaklade u svojoj objavi na X-u ne isključuje mogućnost da će Raisijeva smrt izazvati krizu oko toga tko će ga naslijediti. Najzanimljivije pitanje je tko bi mogao zamijeniti pokojnog predsjednika, slaže se Bazoobandi.

“Ne može se isključiti mogućnost da će to biti njegov dosadašnji potpredsjednik”, kaže. Smatralo se također da će pokojni predsjednik Raisi naslijediti 85-godišnjeg ajatolaha Khameneija, ali će sada njegova smrt vjerojatno ponovo pokrenuti raspravu o tome tko bi mogao biti imenovan na dužnost vrhovnog vođe.

Kao mogući kandidat spominje se Khameneijev sin Mojtaba. No to bi moglo izazvati protivljenje velikog dijela stanovništva, smatra Sadjapour. Dodaje da bi u tom slučaju moglo doći do prosvjeda.

Sara Bazoobandi, pak, smatra da su novi prosvjedi malo vjerojatni. “Režim je prije dvije godine s takvom brutalnošću ugušio prosvjede nakon smrti Jine Mahse Amini, da je veliki dio oporbeno orijentirane populacije obeshrabren”, kaže. Također je isključena i promjena kursa režima, smatra Bazoonabdi: “Raisi je dobivao uputstva od Khameneija. On je bio marioneta, a ni sljedeći predsjednik se neće bitno razlikovati.”

Nedostatak legitimiteta
Slično to vidi i Mohammad Ali Shabani, urednik internetske stranice Amwaj.media koja prati situaciju u Iranu. “Prijevremeni predsjednički izbori nude Khameneiju i višim dužnosnicima države priliku za promjenu kursa kojom bi se sačuvao obraz, a nezadovoljnim glasačima otvorio put povratka u politički proces”, napominje Shabani.

I dodaje: “No to zahtijeva stratešku odluku koja bi značila preokret i kojom bi se proširio politički krug na vrhu koji je tokom vremena postajao sve uži”. Slične ocjene stižu i iz političkog Berlina. “Osnovna orijentacija iranske politike ostat će nepromijenjena”, citiraju novinske agencije Nilsa Schmida, glasnogovornika Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) zaduženog za vanjsku politiku.

“Autoritarni sustav dovoljno je stabilan da se nosi sa smrću predsjednika”. On također ističe da se ništa neće promijeniti u pogledu nedostatka legitimiteta i nesposobnosti da se reformira vladavina mula u Teheranu.