Svake godine radnici iz Srbije u sve većem broju hrle u Njemačku i druge zapadnoeuropske zemlje u potrazi za boljim poslom i boljom zaradom, dok Srbija sve više postaje zemlja uvozne radne snage, primajući brojne radnike iz Azije i Afrike.

Njemačka će od 1. lipnja udvostručiti broj godišnjih radnih viza za Zapadni Balkan na 50.000, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu. To znači da će građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova imati lakši pristup tržištu rada u Njemačkoj. Stoga će srpski radnici još lakše i brže moći odlaziti na rad u Njemačku.

Nema radnika
S druge strane, Srbija je već u deficitu s radnom snagom, a dužnosnici su u nekoliko navrata najavili da će Srbija morati uvoziti radnike. Prema podacima Ministarstva rada i zapošljavanja, Nacionalna služba za zapošljavanje je u 2023. izdala ukupno 50.397 radnih dozvola stranim državljanima u Srbiji, što je 43 posto više nego 2022. i 113 posto više nego 2021.

Toliki priljev stranih radnika je, prema mišljenju struke, očekivan, no postavlja se pitanje zašto je lani stopa nezaposlenosti bila 9,4 posto i što je s tim dijelom naše radne snage. Taj broj nezaposlenih nije validan jer mnogo ljudi u Srbiji radi na crno, a drugi razlog je što ne odgovaraju traženom profilu radnika.

Mihail Arandarenko, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, za Danas objašnjava da to što Njemačka povećava broj radnih viza nije ništa novo, s obzirom da su radnici iz Srbije do sada relativno lako odlazili u tu zemlju.

Dodaje da Njemačka, inače, nema kvote za broj stranih radnika, za razliku od nekih zemalja. Naši su radnici, prema njegovim riječima, do sada na mnogo načina mogli odlaziti na rad u Njemačku, pa stoga ovaj povećani broj radnih viza neće bitno promijeniti stvari.

Arandarenko podsjeća i da je to kvota za cijeli Zapadni Balkan, a ne samo za Srbiju, što znači da neće odlaziti samo naši radnici. “Bez obzira ima li kvota ili ne, nikada nije bilo lakše otići u Njemačku. To je prije svega zbog njemačke ‘gladi’ za radnom snagom, jer njihovo tržište rada stalno traži ljude”, navodi. Arandarenko kaže da je prošle godine više od 20.000 radnika iz Srbije dobilo prvu dozvolu za rad u Njemačkoj.

“Prosječna plaća radnika sa zapadnog Balkana koji tamo odlaze je 20 posto iznad tamošnje minimalne plaće. Vrlo malo ljudi ima bolju zaradu. I zato većina ode tamo samo da nešto zaradi i onda se vrati”, objašnjava naš sugovornik. Što se tiče utjecaja na naše gospodarstvo, ističe da smo se sami doveli u ovu situaciju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

I počasni predsjednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković za Danas kaže da je to trend koji postoji već neko vrijeme i koji negativno utječe na našu ekonomiju.

Atanacković podsjeća da se poskupljenje njemačkih radnih viza odnosi na cijeli Zapadni Balkan, pa će svi ti radnici koristiti te beneficije, što će se negativno odraziti na plan razmjene radnika na Otvorenom Balkanu. “Inače, nedostaje nam radnika, prvenstveno obrtnika i ljudi srednjeg obrazovanja, koje godinama nedovoljno školujemo”, ističe.

Trend će se nastaviti
Upozorava da će se taj trend nastaviti, te da su gospodarstvenici u problemu jer ne mogu odgovoriti konkurenciji koja dolazi iz Njemačke.

“Ni tehnološki ni tržišno nismo na takvoj razini da možemo ponuditi zaradu sličnu onoj u Njemačkoj.” Zato svaki potez da se olakša odlazak naših ljudi u tu zemlju ostavlja negativne posljedice na gospodarstvenike u Srbiji”, smatra Atanacković.

Drugi razlog zašto naši radnici hrle u Njemačku je, prema njegovim riječima, to što njihov zakon ne dopušta njihovim poduzetnicima da prakticiraju segregaciju.

“Kod njih, ako njemački radnik ima plaću 2000 eura, onda netko tko dolazi iz inozemstva ne smije imati manju plaću. Dakle, ne smije biti razlike između njemačkog radnika i radnika iz neke druge zemlje”, objašnjava Ananacković. Zbog toga je, kako navodi, i u Srbiji pojednostavljen prijem radnika iz drugih zemalja.