U prvom kvartalu 2024. prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1270 eura, sedam posto više nego u prethodnom kvartalu i 16 posto više nego lani u istom razdoblju.

Medijalna plaća je nešto niži i iznosi 1190 eura, što znači da većina radnika zarađuje manje od prosjeka. Medijalna plaća je u odnosu na prošli kvartal narasla osam posto, a u odnosu na prvi kvartal prošle godine 19 posto, što upućuje na to da najniže plaće i dalje imaju veći rast od viših.

Najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (40 posto više od prosjeka) i IT-a (26 posto više od prosjeka), pokazuju podaci portala MojPosao. Najniže plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-33 posto), tekstilni radnici (-29 posto), te zaposleni u uslužnim djelatnostima (-26 posto).

Najpotplaćeniji šivači
Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću imaju kontrolori leta, lead developeri te IT arhitekti. Najpotplaćeniji radnici su šivači, frizeri i spremačice. Plaće su najviše rasle u tekstilnoj industriji (45 posto) te pomoćnim i uslužnim zanimanjima (22 posto) u odnosu na prvi lanjski kvartal.

Plaće u državnim tvrtkama su ispod prosjeka, dok su u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu četiri posto više od prosjeka. Prosječna plaća u državnim tvrtkama kreće se oko 1176 eura, a mjesečna zarada u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 1116 eura.

Najviša prosječna plaća je u Gradu Zagrebu (četiri posto iznad prosjeka) te iznosi 1327 eura (medijan 1200 eura). U metropoli su plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu, devet posto. Najniže su plaće u županija na istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj niže su 19 posto od prosjeka.

Gotovo rame su im Požeško-slavonska te Ličko-senjska županija s 18 posto nižim plaćama od prosjeka. U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše rasle u županijama s nižim prosječnim plaćama: Sisačko-moslavačkoj (19 posto), Vukovarsko-srijemskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj (po 18 posto).

U prednosti obrazovaniji
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće. Oni na početku karijere zarađuju 1007 eura, petinu manje od prosjeka. Najplaćeniji su oni s više od 10 godina iskustva, 1347 eura, što je šest posto više od prosjeka.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Zaposlenici s postdiplomskim ili MBA školovanjem imaju u prosjeku 40 posto veću plaću od općeg prosjeka (1778 eura). Osobe s visokom stručnom spremom imaju u prosjeku 22 posto veću plaću od općeg prosjeka (1368 eura) i 28 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1067 eura