Na međunarodnom sajmu građevinarstva održanom u Beogradu sudjelovalo je više od 500 izlagača iz 23 zemlje, otvorio ga je ministar građevinarstva, prometa i infrastrukture Goran Vesić.

Uprava je ovo posljednje ono to muči većinu ljudi u Srbiji, kao i u regiji. Kako ostvariti vlastiti stan u ovom trenutku i hoće li cijene kvadrata napokon početi padati?

Rast potražnje
Poslovni dnevnik potražio je odgovor i doznao kako se to, prema riječima stručnjaka, ipak neće dogoditi. “Kako kapitalne investicije u Srbiji posljednjih godina postaju sve prisutnije i značajne, realno je očekivati povećanje potražnje, a zatim i povećanje cijene nekretnina, na određenim lokacijama,” ispričala je Maja Pokrajac, menadžerice realizacije projekata kompanije Karin Invest, koja uspješno posluje već deset godina.

Do sada su izgradili 215 stambenih jedinica na 14 tisuća kvadratnih metara, a trenutno imaju 4800 kvadratnih metara u izgradnji.

“Cijena kvadrata se formira na osnovu strukture stanova i lokacije objekta. Trenutni cjenovni rang na našim objektima u izgradnji je od 2350 do 2600 eura za metar kvadratni sa uračunatim PDV-om. Najčešće se kupuje nekretnina za život obitelji ili studenata. Zatim slijede stanovi za iznajmljivanje ili obavljanje obrtničkih djelatnosti”, rekla je menadžerica Pokrajac.

No, ono što muči veliku većinu građana Beograda, Srbija i regije su cijene, jer za prosječnu plaću gotovo si je nemoguće priuštiti novi stan. No predviđanja stručnjakinje nisu optimistična.

“U Srbiji, iako je primjetan pad prometa nekretnina, značajan pad cijena nije očigledan. Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini cijene su zabilježile godišnji porast od 18% od 2021. do sredine 2023. godine, s prognozom stagnacije, ali ne i opadanja. U Hrvatskoj, iako je došlo do smanjenja prometa, ne očekuju se značajne korekcije cijena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Skupe atraktivne nekretnine su prisutne u svim zemljama bivše Jugoslavije, dok se istovremeno mogu pronaći i veoma povoljni kvadrati u manjim mjestima. Jedini jasan obrazac je da atraktivna lokacija, poput primorja ili centra velikog grada, što je evidentno kad je u pitanju primjerice prodaja stanova u Novom Sadu, kao i luksuzna gradnja, diktiraju jako visoke cijene kvadrata,” otkrila je.

Ministar Vesić istaknuo je kako je građevinarstvo nezaobilazan faktor u razvoju Srbije. “Svaki dinar koji se uloži u izgradnju se multiplicira puta tri u bruto domaćem proizvodu zemlje, a naš plan je da u naredne tri godine dođemo do 100 milijardi BDP”, rekao je Vesić i dodao kako su građevinari pokretačka snaga razvoja privrede u Srbiji.

“Usvojili smo transparentnije procedure, usvojili ubrzanje kada je u pitanju izdavanje dozvola, stvorili smo uvjete za predvidivo poslovanje, kao jedan od najvažnijih preduvjeta za strane investicija”, rekao je on podsjećajući da su prošle godine donijete izmjene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji.

Rast građevine
Neposredno prije donošenja tog zakona u trećem kvartalu 2023. godine vrijednost izvedenih radova u Srbiji porasla je za 15,8 posto u odnosu na isti kvartal 2022.

Posjetitelji 48. Međunarodnog sajma građevinarstva, mogli su razgledavati i rješenja za budućnost građevinske industrije kada je riječ o pametnim gradilištima, digitalizaciji ili održivim rješenjima.

Predstavljeni su i najrazličitiji segmenti građevinske industrije, od istraživanja i projektiranja preko izgradnje i održavanja objekata u visokogradnji, niskogradnji i hidrogradnji, do predstavljanja najsuvremenijih materijala, građevinskih mašina, uređaja i alata. Dio sajma bio je posvećen i opremanju interijera, kao i promociji starih zanata kao drugoj krajnosti suvremenim digitalnim tehnologijama i modernim upravljanjima “pametnim” stanovima.