Nakon konceptualne faze, faze finalnog dizajna i proizvodnje, koja je trajala nešto više od četiri godine, tvrtka INETEC kreće s isporukom proizvoda koje je razvila za ITER – međunarodni istraživački i inženjerski projekt u sklopu kojega se gradi najveći svjetski i najnapredniji eksperimentalni nuklearni fuzijski reaktor.

“Isporuka se očekuje početkom svibnja”, kaže Duško Čorak, osnivač i vlasnik INETEC-a, kompanije zahvaljujući čijoj inovativnosti i naprednim rješenjima Hrvatska ima vrlo važnu ulogu u projektu kojega financira više od 40 vlada zemalja koje zajednički čine 80% svjetskog BDP-a (tu su sve zemlje EU-a, SAD, Indija, Rusija, Kina…).

Uloga tvrtke iz Donjeg Stupnika, nedaleko Zagreba, koja zapošljava oko 120 ljudi, pritom je vrlo značajna. Njihovih devet robotskih sustava, odnosno komponenti, koje su razvili u sklopu projekta ITER i trenutno ih isporučuju, bit će ključno za sigurnost samog srca ITER-a – tokamaka, odnosno vakuumske posude reaktora.

“INETEC je dobio posao razviti i napraviti opremu koja će raditi inspekciju svih kritičnih komponenti na tokamaku, unutar i izvan njega”, ističe Josipa Pribanić, voditeljica projekta ITER u INETEC-u. Pritom okupljenim novinarima, ali i Radovanu Fuchsu, tehničkom ministru znanosti i obrazovanja te Hrvoju Meštriću, državnom tajniku u istom ministarstvu, objašnjava što će sve INETEC-ovi sustavi kontrolirati u projektu koji je vrijedan 20-ak milijardi eura i kojim se zapravo stvara novo sunce.

“Nadziremo sve što su znanstvenici i inženjeri ITER-a prepoznali kao kritične točke unutar i izvan Tokamaka. Oprema u potpunosti mora odraditi posao sama jer tim područjima čovjek ne može pristupiti. Naše komponente koje uključuju robotske uređaje, sonde, kamere koje rade vizualni nadzor, softverski paketi koji moraju podržavati mnogo različitih radnji… moraju moći doći u područje, napraviti inspekciju i otići iz tog područja. Taj je posao vrlo kompleksan i sve zajedno mora savršeno raditi”, objašnjava Pribanić.

Iako je posao vrijedan 6 milijuna eura (da je kasnije dogovoren, bio bi bar tri puta skuplji) itekako izazovan, INETEC nije imao mnogo problema u njegovoj realizaciji, ističe Čorak.

“Iskustvo u ispitivanju fisijskih, odnosno nuklearnih elektrana, osiguralo nam je znanje koje smo iskoristili u razvoju ovih komponenti. Svaka je konfiguracija posebna i drugačija. Ovdje je sve napravljeno iz nule, ali sigurno je da su nam znanja i rješenja koja smo razvili za nadzor nuklearnih elektrana olakšala posao. To nam je iskustvo, uostalom, bila i glavna referenca u dobivanju posla”, kaže Čorak prilikom obilaska laboratorija kompanije u kojem se imitira budući fuzijski reaktor.

Globalna smo kompanija, volio bih da je takvih u RH više, kaže osnivač kompanije kojom danas upravlja kći Zrinka Čorak/R. Anić/PIXSELL

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Sudjelovanje na jednom od najambicioznijih projekata u povijesti čovječanstva rezultat je napornog rada u koji je utrošeno 34 godine ulaganja u istraživanja i razvoj, a koja su rezultirala time da INETEC danas jedini u svijetu ima vlastitu tehnologiju za ispitivanje vitalnih komponenti nuklearnih elektrana. Uostalom, i Framatome, francuski graditelj nuklearnih elektrana, 70 posto nuklearnih elektrana ispituje sa sustavima nastalima u pogonima zagrebačke kompanije.

Prihodi od stranih tržišta
Državni su dužnosnici itekako svjesni važnosti onoga što se razvija i proizvodi u INETEC-u – Institutu za nuklearnu tehnologiju. Zato su i došli na predstavljanje domaćih postignuća u sklopu ITER-a. No, od države kompanija ima malo koristi.

“Sve druge organizacije koje sudjeluju u ITER-u imaju značajnu pomoć države. Mi nemamo nikakvu”, naglašava Čorak. Uspjeh je, prema tome, još značajniji. Nakon ove isporuke u INETEC-u se nadaju daljnjoj suradnji na projektu na kojem bi eksperimenti trebali početi krajem 2025. Ovo bi, zapravo, trebao biti tek početak.

INETEC, treba reći, nije jedina kompanija koja sudjeluje na ovom složenom projektu. Tu su i Primakon, Đuro Đaković Montaža, MS Mont, i još neke. Od malih zemalja država članica EU-a Hrvatska zapravo iskače po broju kompanija koje sudjeluju u eksperimentalnoj fazi izgradnje nuklearnog fuzijskog reaktora, a koji bi trebao rezultirati izgradnjom nuklearne fuzijske elektrane – DEMO – čija bi konstrukcije trebala početi do 2040., kaže Tonči Tadić, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i prvi čovjek fuzije u Hrvatskoj.

Već godinama gura Hrvatsku, posebno domaće kompanije, da se što aktivnije uključe u projekt koji bi trebao promijeniti energetsku sliku Starog kontinenta. Tadić je i voditelj hrvatskih fuzijskih aktivnosti te koordinator projektnog tima DONES, u kojem je Hrvatska, uz Španjolsku, partner i suosnivač, a u sklopu kojega se u Španjolskoj gradi postrojenje za testiranje fuzijskih materijala.

“Svake godine u srpnju dobivamo tablicu tvrtki koje sudjeluju u projektu te se u toj tablici, od manjih zemalja, ističu Hrvatska, Belgija i Nizozemska. To je možda neočekivan, ali ne i neobično, posebno kada se vidi što radi INETEC”, ističe Tadić koji poziva i druge da se uključe jer jednom kada krene konstrukcija DEMO-a angažirane će, naravno, biti one tvrtke koje imaju reference u fuziji. “Sada je vrijeme kada se stječu te reference. Posebno mi je stalo da ih dobije što više domaćih kompanija”, kaže Tadić.

Takve reference osiguravaju svjetsku konkurentnost, kakvu danas ima INETEC, koji gotovo sve prihode ostvaruje na stranim tržištima cijeloga svijeta. “Mi smo danas globalna kompanija, no volio bih da je takvih u Hrvatskoj više”, kaže Čorak, osnivač kompanije kojom danas upravlja njegova kćer Zrinka Čorak.

Proradit će u 2040-ima
Treba svakako spomenuti da je projekt ITER, kao i DEMO, važan iz više razloga. Prvo iz sigurnosnih, a drugo zbog same proizvodnje električne energije, objašnjava Filip Gjetvaj, operativni direktor u INETEC-u.

“Nuklearna fuzija ima značajno veći potencijal u proizvodnji električne energije”, ističe Gjetvaj. Također, otpad koji u njima nastaje ima kratko vrijeme raspada i može se lako reciklirati. Očekuje se da će prvi komercijalni reaktori proraditi u 2040-ima.