Na najnovijoj Skupštini UN-a za okoliš (UNEA) u Nairobiju, afričke zemlje zauzele su snažan stav protiv potencijalnih novih tehnologija koje bi, ako se razviju, mogle ionako poremećenu klimu pretvoriti u kaos.

Čelnici kontinenta, uz potporu drugih zemalja u razvoju, pomogli su u rušenju rezolucije kojom se poziva na više istraživanja koristi i rizika modifikacije sunčevog zračenja.

Poznata kao solarni geoinženjering, modifikacija sunčevog zračenja kontroverzna je ideja da bi namjerno modificiranje atmosfere, kako bi reflektirala neke sunčeve zrake natrag u svemir, moglo pomoći u hlađenju planeta. Umjesto toga, ti su donositelji politika podržali Međunarodni sporazum o nekorištenju solarnog geoinženjeringa i naglasili potrebu za učinkovitim i pravednim klimatskim rješenjima.

Geoinženjering obuhvaća niz špekulativnih tehnologija, od kojih je modifikacija sunčevog zračenja samo jedna, namijenjena rješavanju učinaka, a ne temeljnih uzroka – klimatskih promjena.

Predložene su mnoge tehnike, ali najviše se razmišlja o ubrizgavanju stratosferskog aerosola, koje predviđa flote visoko letećih zrakoplova koji kontinuirano prskaju velike količine sumpornog dioksida u stratosferu kako bi oponašali privremene učinke hlađenja vulkanskih erupcija.

Ekstremno vrijeme
U stvarnosti bi takve mjere vjerojatno destabilizirale ionako ozbiljno poremećenu klimu. Uzmite u obzir da su vulkanske erupcije u povijesti ubrzale ekstremne vremenske događaje i glad. Klimatski modeli već dugo ukazuju na to da bi ubrizgavanje stratosferskog aerosola moglo promijeniti indijske monsune i uzrokovati češće i trajnije suše u nestabilnoj regiji Sahela. Prema Vijeću UN-a za ljudska prava, solarni geoinženjering mogao bi “ozbiljno ometati uživanje ljudskih prava milijunima, a možda i milijardama ljudi”.

Neki zagovornici modifikacije sunčevog zračenja tvrde: ako prskanje aerosolnih sulfata u stratosferu ne postigne željeni rezultat, uvijek je moguće stati. To bi moglo biti opasno: učinak maskiranja ubrizganih čestica nestao bi, uzrokujući brzi porast temperature. Taj takozvani ‘šok prekida’ bio bi scenarij iz noćne more.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Afrikanci vide da se njihov kontinent koristi kao poligon za opasne tehnologije. Afrika je kontinent najosjetljiviji na klimatske promjene, navodi se u obrazloženju, i stoga bi imao najviše koristi od geoinženjeringa. Zapravo, Afrikanci imaju najviše za izgubiti od neuspjelih tehnologija geoinženjeringa.

Neslaganja bi mogla pogoršati geopolitičke sukobe pa čak i izazvati ratove. Budući da tehnologije geoinženjeringa u velikoj mjeri promiču interesi i institucije sa sjedištem u SAD-u koje financiraju tehnološki milijarderi, afričke zemlje imaju dobar razlog za strah da bi imale malo ili nimalo prava glasa u odlukama o njihovom uvođenju.

Geoinženjering nameće ozbiljna etička pitanja. Modifikacija sunčevog zračenja i druge srodne tehnologije privlače one koji odbacuju potrebu za brzim, transformativnim društvenim promjenama kako bi se ograničilo globalno zatopljenje. Čak i razmišljanje o toj maštariji moglo bi postati opasno uplitanje, osobito stoga što pobuđuje zanimanje kao taktika odgode za industriju fosilnih goriva.

Zato su afričke zemlje – zajedno s Meksikom, Kolumbijom, Fidžijem i Vanuatuom – izrazile snažno neslaganje sa švicarskom rezolucijom o solarnom geoinženjeringu u UNEA-i, tvrdeći da su istraživanja već pokazala katastrofalne rizike.

Založile su se da UNEA ponovno potvrdi predostrožni pristup tim špekulativnim tehnologijama i da prizna poziv Afričke ministarske konferencije o okolišu na postizanje sporazuma o nekorištenju, što je prvobitna odluka donesena u kolovozu 2023. SAD, Saudijska Arabija i Japan usprotivili su se tome, a zbog nedostatka konsenzusa Švicarska je bila primorana povući svoju rezoluciju.

U pregovorima je naglašena važnost poziva na sklapanje Međunarodnog sporazuma o nekorištenju solarnog geoinženjeringa, inicijative koju je podržalo više od 500 znanstvenika, a poduprlo je gotovo 2000 skupina civilnog društva. Sporazumom se zaključuje da, budući da solarni geoinženjering predstavlja neprihvatljive rizike i da se njime inherentno ne može upravljati, zemlje moraju odbaciti eksperimentiranje na otvorenom, patente, javno financiranje ili uvođenje tih tehnologija.

Svijet ne smije biti prevaren
Međunarodna zajednica trebala bi usvojiti strogu zabranu solarnog geoinženjeringa, kao što je to učinila za kloniranje ljudi i kemijsko oružje i mora to učiniti prije komercijalizacije te tehnologije. Vlade su prije više od deset godina pristale na de facto moratorij na geoinženjering u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Sporazumom o nekorištenju dodatno bi se pojačala ta zabrana.

Nije se dovoljno oduprijeti opasnim uplitanjima poput modifikacije sunčevog zračenja. Rješavanje klimatske krize nalaže veliku usredotočenost na stvarna rješenja i suradnju jug-jug. Dvojica od nas trojice, kao dio Neovisne stručne skupine za pravednu tranziciju i razvoj, nedavno smo iznijeli da afričke zemlje mogu provoditi učinkovit klimatski i razvojni program i kako bi napori kao što je Inicijativa za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost najnerazvijenijih zemalja to mogli poduprijeti.

Predloženi Ugovor o neširenju fosilnih goriva, obvezujući plan brzog i pravednog ukidanja nafte, plina i ugljena, dobiva zamah. Očekujemo i pozdravljamo val zemalja koje se pridružuju Kolumbiji, Fidžiju i Vanuatuu u istodobnom zagovaranju Međunarodnog sporazuma o nekorištenju solarnog geoinženjeringa i Ugovora o neširenju fosilnih goriva.

Susana Muhamad, kolumbijska ministrica okoliša, sažeto je to izrazila u svojoj snažnoj završnoj plenarnoj izjavi na UNEA-i: “Zagađenje nije rješenje za zagađenje”. Afrički čelnici upozorili su da svijet ne smije biti prevaren pa da se nađe na skliskom terenu koji vodi prema katastrofalnom geoinženjeringu. Vrijeme je da međunarodna zajednica posluša.

© Project Syndicate 2024.

* Koautori članka su Dean Bhekumuzi Bhebhe, voditelj kampanja u trustu mozgova Power Shift Africa, član je radne skupine Saveza Don’t Geoengineer Africa i potpisnik kampanje Hands Off Mother Earth i Niclas Hällström, direktor WhatNexta?, član je Neovisne stručne skupine za pravednu tranziciju i razvoj