Srpske banke odradile su sjajnu 2023. godinu. Naime, kada se odbiju porezi, točno milijardu i 44 milijuna eura bila je dobit bankarskog sektora, prema bilancama banaka, navodi Danas. To je čak 40 posto više nego 2022. godine, inače do sada rekordne godine za banke u Srbiji.

Veće kamatne stope
Taj je rezultat postignut unatoč ograničenju kamatnih stopa na stambene kredite koje je NBS donijela u rujnu, a čiji je učinak procijenjen na 10 posto dobiti bankarskog sektora.

Nakon niza godina s niskim kamatama, pa čak i negativnim Euriborom, u kojima su banke uglavnom zarađivale, iako ne onoliko koliko bi željele, inflacija je od sredine 2021. natjerala središnje banke na podizanje kamata.

Rast ključnih kamatnih stopa doveo je do povećanja ostalih referentnih kamatnih stopa, poput Euribora za euro ili Belibora za dinare. Te su kamatne stope ugrađene u većinu zajmova, odnosno zajmova s ​​promjenjivom kamatom. Njihov rast tijekom 2022. i 2023. napuhao je prihode poslovnih banaka.

Prema procjenama stručnjaka, kamatne stope Europske središnje banke mogle bi početi padati sredinom godine, ali će i dalje ostati visoke u odnosu na razdoblje prije inflacije. Također, ne može se očekivati ​​značajniji pad kamatnih stopa banaka, ali se bankari nadaju da bi zbog smanjenja inflacije kreditna aktivnost mogla početi rasti.

To znači da će ova godina vjerojatno biti “eldorado” za bankarski sektor. Najveću dobit u 2023. ostvarila je austrijska Raiffeisen banka, koja je prošle godine integrirala Credit Agricole banku u Srbiji. Ova je banka zaradila čak 182 milijuna eura, što je više nego dvostruko povećanje neto dobiti u odnosu na 2022., kada su zaradili 82,6 milijuna eura.

Druga najveća prošlogodišnja dobit bila je Inteza sa 179,4 milijuna eura. A to je 70 milijuna eura više nego godinu prije.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Treća najprofitabilnija lani bila je još jedna talijanska banka, Unikredit. I više su nego udvostručili svoju dobit sa 71,4 milijuna u 2022. na 157 milijuna eura u 2023. godini. Nadalje, na popisu banaka s najvećom dobiti našle su se mađarska OTP banka sa 142,8 milijuna eura i NLB Komercijalna banka sa 128,4 milijuna eura. Obje su ostvarile za pedesetak milijuna eura bolji rezultat nego prethodne godine.

Pretprošle godine ljestvicu banaka s najvećom dobiti predvodila je AIK banka s čak 222,8 milijuna eura. No, to je bila posljedica spajanja Sberbanke u Srbiji više knjigovodstvene prirode. AIK, najveća domaća privatna banka, lani je ostvarila dobit od 69,7 milijuna eura. Doduše, tu treba dodati i dobit Eurobanke Direktne, koju je lani kupila, ali još nije integrirala, koja je iznosila 14,7 milijuna eura.

Prošle godine najveći izvor prihoda bile su kamate. Dok je neto prihod od kamata u 2022. godini iznosio 1,25 milijardi eura, u 2023. godini skočio je na čak 1,94 milijarde eura. Dok su banke u vrijeme niskih kamata tražile zaradu od povećanih naknada i provizija, sada su ti prihodi pali u drugi plan.

Konsolidacija sektora
U 2023. od naknada su dobili neto iznos od 660 milijuna eura, dok je u 2022. to iznosilo 573,3 milijuna eura. Od nekadašnjih više od 30 banaka ostalo je samo 20, odnosno 19, s obzirom da je AIK banka kupila Eurobank Direktnu.

Val preuzimanja u bankarskom sektoru, osim što je doveo do najmanjeg broja banaka, doveo je i do okrupnjavanja. Tako je pet najvećih banaka po dobiti prošle godine ostvarilo čak 75 posto dobiti cjelokupnog bankarskog sektora.