Hrvatski startupi bilježe najveći rast vrijednosti posljednjih pet godina u cijeloj Europi. Taj rast, prema izračunima analitičke kompanije Dealroom u 2023. godini je bio 7,4 puta veći u odnosu na 2019. godinu. U ostalim zemljama srednje i istočne Europe (CEE) vrijednost startupa u prosjeku je rasla 2,4 puta, a na europskoj razini 2,1 puta.

S vrijednošću od 6 milijardi eura domaća startup scena, i u turbulentnoj godini kakva je bila prošla, uspio je, dakle, narasti. Nedavno objavljena analiza Dealrooma o startup ekosustavu u srednjoj i istočnoj Europi daje još jedan vrlo pozitivan pokazatelj za Hrvatsku – pokazuje da domaći startupi koji su primili investiciju veću od milijun eura na europskoj razini imaju najveću šansu postati jednorozi – 7,1 posto prema 3,2 posto u zemljama CEE-a te 2,1 posto u Europi.

Izvješće Dealrooma tako pokazuje da se domaći startup ekosustav dobro razvija. Ipak, u prošloj su godini doživjeli potop investicija venture kapitala. One su s 1,1 milijarde eura u 2021. godini, pa na oko 900 milijuna eura u 2022. godini, pale na nešto manje od 100 milijuna eura u 2023., otkriva Mirna Marović, direktorica VentureXchangea i predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA).

Marović napominje i da je izračun napravila istraživačka skupina za Startup Report, kvartalni magazin specijaliziran za startupe, čiji je i ona dio.

“Dvije godine, 2021. i 2022., bile su zlatne godine venture capitala. No sve se okrenulo 2023. godine porastom inflacije, višim kamatnim stopama te padom vrijednosti tehnoloških kompanija na burzama. Potop i sušno razdoblje globalno je počelo u drugoj polovici 2022. godine, no Hrvatsku je zahvatilo tek u posljednjem kvartalu 2022.”, objašnjava Mirna Marović.

Pad investicija dogodio se i na svjetskoj razini, pa i u zemljama srednje i istočne Europe. Analiza Dealrooma pokazuje da su VC ulaganja u regiji u 2023. iznosila 2,1 milijardi eura, što je smanjene od 63 posto u odnosu na 2022. U Hrvatskoj je, doduše, taj pad mnogo značajniji.

Analiza koja pokazuje ukupan iznos investicija u zemljama srednje i istočne Europe, a ne po pojedinim zemljama, otkriva i da niti jedan hrvatski grad nije u top 10 hubova u regiji po iznosima VC ulaganja. Rizičnom kapitalu najprivlačniji su estonski Tallinn te Vilnius, glavni grad Litve.

Također, padom investicija najpogođeniji su bili startupovi u fazi rasta i zreloj fazi razvoja, odnosno oni kojima je bila potrebna investicija veća od 15 milijuna eura. Rijetke su bile i prodaje i akvizicije, odnosno izlasci.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Doduše, Hrvatska je lani zabilježila dvije važne i velike prodaje. U prvoj polovici 2023. Photomath Damira Sabola kupio je Google, a Amodo, InsureTech startup, prodan je najjačem svjetskom igraču na polju telematike – američkoj kompaniji Cambridge Mobile Telematics (CMT). Iznosi nisu otkriveni no spekuliralo se s 500 te 50 milijuna eura.

Britansko ulaganje 2022.
Ovi “exiti”, ali i oni kojima smo svjedočili posljednje dvije do četiri godine, “daju pozitivan trend te pokazuju da se u Hrvatskoj može uspjeti i napraviti ozbiljan posao”, navodi Filip Stipančić, suosnivač Smiona. “Ovo je važno zbog motivacije i ohrabrenja, a onda i zato što su osnivači koji su uspješno prodali svoje kompanije stvorili mnogo znanja osnivanjem novih startupova, ali postali i značajni investitori”.

Prema Dealroomu, Hrvatska je lani dobila i još jednog, trećeg, jednoroga – kladionice SuperSport. No, s klasifikacijom njihovih analitičara ne slažu se Marović i Stipančić. Prema Dealroomu, naime, transakcijom s kraja 2022., kojom je britanska kladioničarska kompanija Entaina uložila 920 milijuna eura u 75 postotni udio SuperSporta, ova kladioničarska kompanija prešla je vrijednost od milijardu dolara. No naši sugovornici SuperSport ne smatraju jednorogom.

“Cijela teorija i definicija samog startupa, scaleupa te jednoroga u velikoj je mjeri stvar osobnog tumačenja. Ako na jednoroga gledamo samo kao na kompaniju čija je vrijednost premašila milijardu dolara, onda SuperSport udovoljava tim kriterijima. No, pitanje je možemo li na SuperSport gledati kao na startup”, kaže Stipančić.

Mirna Marović pak ističe da SuperSport nije tipična venture capital transakcija kao niti tipična transakcija koja bi mogla potpasti pod definiciju jednoroga.

Zato kao vrlo važnu investiciju u 2023. navodi onu u Cognisma u koji je uloženo 60 milijuna eura. Cognism, koji kao i 35 posto, dakle trećina domaćih startupova, sjedište ima izvan Hrvatske, Dealroom, uz ReversingLabs i Fonou, navodi kao kompaniju čija je vrijednost veća od 200 milijuna eura i koja, prema tome, ima najveći potencijal biti sljedeći hrvatski jednorog.

Hoćemo li novog jednoroga dobiti ove godine? Možda. Ova bi godina, smatra Marović, trebala biti mnogo bolja od lanjske, ali ipak ne kao rekordne 2021. i 2022.

Vidljivi pozitivni trendovi
“Pozitivne su trendovi već vidljivi i to zbog tri stvari. Prvi je činjenica da privatni kapital, uključujući i vanture capital fondove, leži na tzv. “dry powderu”, odnosno prikupljenom kapitalu od krajnjih ulagača, a koji će, nadamo se, ove godine biti investiran. Također, investitori bi trebali biti raspoloženiji za ulaganja jer su evaluacije sada na bitno nižim i realnijim razinama, a i kamatne stope počinju padati”, ističe Marović.

Ulagačima su, pokazuje analiza Dealrooma, i dalje najzanimljiviji startupi koji razvijaju softver te Saas rješenja. Lani su investicije značajno pale u finteche, no one bi ove godine, smatra Marović, ponovno, mogle porasti, kao i ulaganja u zelenu tranziciju.