Najnoviji tehnološki trendovi u financijskoj industriji predstavljeni su na drugom izdanju FinTech konferencije Money Motion, održane prošlog tjedna na Zagrebačkom velesajmu. Više od 90 govornika bavilo se raznim temama, od budućnosti plaćanja, kriptovaluta, stablecoina, digitalnog eura do raznih izazova koje donosi digitalizacija i umjetna inteligencija.

Da interesa za sve ove teme ne nedostaje govori činjenica da je konferencija ove godine privukla gotovo dvostruko više posjetitelja nego lani, kada je prvi puta održana. Sveukupno je predavanja i panele konferencije slušalo više od dvije tisuće ljudi iz 600 kompanija.

Kartice i dalje u prednosti
Najviše interesa, očekivano, privukao je “okršaj” Hrvoja Ćosića, osnivača i izvršnog direktora Aircasha, kompanije koja je razvila prvi hrvatski digitalni novčanik, te Andriusa Bičeika, člana Uprave Revoluta, digitalne banke koja ima globalne aspiracije. Bio je to u određenim trenucima uistinu okršaj.

Bičeika je tako na samo početku rasprave “bocnuo” Ćosića da nikad nije čuo za Aircash, dok je glavni prigovor osnivača Aircasha članu Uprave Revoluta bio usmjeren na manjak interesa za korisnike, odnosno veliku usredotočenost na investitore.

“Nama je Hrvatska apsolutni prioritet, ipak je ovo tržište s kojeg smo krenuli. Želimo služiti potrebama svakog našeg korisnika. Ako žele platiti parking, račune, cestarinu, putovanje, što god, mi smo tu da im to i ponudimo. Poslujemo danas u čak 27 zemalja i slušamo njihove potrebe. U konačnici, za korisnike i postojimo”, poručio je Ćosić.

Važna rasprava vodila se i na panelu o budućnosti europske industrije plaćanja. Mobilno i instant plaćanje budućnost je plaćanja u Europi, složili su se sudionici ovog panela. Pa iako građani, posebno u Hrvatskoj, ali i nekim drugim europskim zemljama, u najvećoj mjeri i dalje za plaćanja koriste gotov novac, trendovi idu prema karticama, digitalnom plaćanju i digitalnim novčanicima, posebno među mlađom generacijom.

Koliko je mobilno plaćanje postalo popularno dokazuje slučaj švicarskog Twinta, aplikacije za plaćanje, koja danas ima više od pet milijuna korisnika, rekla je Marianne Bregenzer, izvršna direktorica Nexi Švicarska. “Nova tehnološka rješenja proces plaćanja čine bržim, učinkovitijim te otvaraju nove mogućnosti i korisnicima i trgovcima”, poručuje Bregenzer.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, za primjere promjena u načinima plaćanja ne moramo ići do Švicarske. Takav primjer imamo i u Hrvatskoj. Prije otprilike šest godina, 2018., mali tim unutar Erste banke osmislio je i pustio na tržište Keks Pay aplikaciju.

Penezić: Došlo je vrijeme da se mogućnost plaćanja s računa na račun jasno regulatorno definira.

Dejan Donev, direktor digitalnog poslovanja Erste banke, kaže da Keks Pay, aplikaciju koja je u međuvremeno nadograđena novim mogućnostima plaćanja, koristi gotovo 430 tisuća korisnika. Volumen i broj transakcija godišnje rastu po stopi višoj od 100 posto, a plaćanje računa putem Keks Paya prošle je godine u odnosu na 2022. raslo 500 posto. Što je bio ključ uspjeha u slučaju ove aplikacije?

“Dodana vrijednost”, odgovara Donev. Naime, kada su odlučili razviti aplikaciju za dijeljenje novca i plaćanja, mnogi su ih odgovarali ističući da su već probali isto, ali da tržište takvo rješenje nije prihvatilo. “Nisu uspjeli jer nisu ponudili dodanu vrijednost. Takva aplikacija ne može služiti samo pukom plaćanju”, ističe Donev dodajući da će u budućnosti najveći izazov uvođenju novih tehnologija u plaćanja biti strah i navike.

No i to se polako mijenja. Cosmin Cosma, izvršni direktor Finqwarea i predsjednik rumunjskog udruženja fintecha, kaže da kod njih 80 posto tržišta već sada podržava instant plaćanje. U takvim uvjetima, nastavlja, postaju važni podaci. Ako ste nešto platili prije 10 sekundi, želite odmah da sve strane imaju i podatke o tome. To je put prema otvorenom bankarstvu i u konačnici otvorenim financijama. Istovremeno, na europskoj razini radi se na razvoju jedinstvenog paneuropskog rješenja plaćanja.

Iza tvrtke European payment industry (EPI) stoji šest europskih banaka, a kako je objasnio Ludovic Francesconi, glavni član i direktor za strategiju EPI-a, motiv stvaranja jedinstvenog rješenja plaćanja je bilo fragmentirano tržište i mnoštvo malih rješenja koja se rijetko koriste u više od jedne države. EPI je trenutačno fokusiran na četiri zapadnoeuropska tržišta, a razvijaju digitalni novčanik i instantno plaćanje.

Robert Penezić, suosnivač konferencije Money Motion te član Uprave Monrija, objašnjava da je riječ o inicijativi čija je ideja izbacivanje s tržišta intermedijatora, odnosno globalnih platnih sustava.

“Došlo je vrijeme da se mogućnost plaćanja s računa na račun jasno regulatorno definira”, napominje Penezić dodajući da zamjena kartice za digitalni novčanik ipak neće biti tako jednostavna. Naime, kartice i dalje pružaju ono što korisnici najviše vole – jednostavnost i brzinu plaćanja.

Babić: Pokrenuli smo s MetaMuskom blockchain kartice, a s League of Legends u Češkoj i gaming kartice.

AI u bankarskoj industriji
Kartičarske kuće sigurno ne miruju i nisu nijemi promatrač promjena na tržištu. Samo dio onoga na čemu trenutačno radi Mastercard otkrila je Aleksandra Babić, direktorica za B2B i produkt marketing za Europu u Mastercardu. Praćenje potreba korisnika prioritet je i kartičarskih kuća, pa Mastercard tako nudi alternativu plastičnim karticama u kombinaciji s digitalnim kanalima te proizvode koji su povezani s kriptom i NFT-evima.

“Prije tjedan dana pokrenuli smo s MetaMuskom blockchain kartice, a s League of Legends u Češkoj i gaming kartice”, kaže Babić. Također, otkriva da će Mastercard krajem svibnja u Belgiji otvoriti novi centar za kibernetičku sigurnost, što je područje u koje su do sada uložili više od sedam milijardi dolara.

Raspravljalo se na Money Motionu i o ulozi umjetne inteligencije u poslovanju banaka, a kako su otkrili sudionici ovog panela, po tom ih pitanju tek čekaju velike promjene. Iako umjetnu inteligenciju bankarski sektor koristi već niz godina, ona je s ChatGPT-om dobila novi zamah.

Draženko Kopljar, član Uprave PBZ-a zadužen za područje operativnog poslovanja, objašnjava da se umjetna inteligencija u bankama primjenjuje već 15 godina, i to za rješavanje onih problema koji običan softver nije mogao riješiti. Rješenje za optimizaciju upravljanja gotovinom tako je bilo jedno od prvih za koje se koristio AI. No s ChatGPT-em, kaže Kopljar, sve se promijenilo.

“Napokon više nisam bio čudak u banci koji jedini govor o umjetnoj inteligenciji. Sada svi o tome pričaju”, kaže Kopljar. Dodaje i da je generativna umjetna inteligencija vrlo dobra stvar, no daleko je od onoga što bankama treba. Prije svega, ističe, za njezino je treniranje potrebno iznimno mnogo energije, a glavni zadatak menadžera je kako implementirati nova rješenja.

Miloš Nedeljković, COO Addiko Srbije, kaže da postoji velika potreba za AI tehnologijama u bankarskom sektoru, posebno u personalizaciji usluga. “Tehnološki maksimum koji trenutačno primjenjujemo u bankarstvu je chat bot. Istovremeno, postoji velika potreba za tehnologijom umjetne inteligencije jer banke rade i raspolažu s mnoštvom podataka. Trebaju nam stoga novi alati s pomoću kojih ćemo moći izvući korist iz podataka koje imamo”, ističe Nedeljković.

Također, navodi, najvažniju će ulogu AI imati u hiperpersonalizaciji usluga, odnosno prilagodbi usluga svakom pojedinom klijentu. No, da bi do toga došlo, prvo treba riješiti najveći izazov u implementaciji rješenja AI-a u bankarskom sektoru. A trenutačno su to podaci, kaže Nenad Crnčec, osnivač tvrtke Architech.

“Banke su visokoreguliran sustav, mora se točno znati tko što koristi. U konačnici komunikacija s klijentima mora biti točna”, ističe dodajući da nije siguran bi li danas dao AI-u da upravlja njegovim transakcijama. No, napominje, s napretkom tehnologije i to će biti moguće i to možda brže nego što mislimo.

Hajdi Ćenan, izvršna direktorica u startupu airt, kao najveći problem korištenja ChatGPT-a u financijskom sektoru navodi upravo nemogućnost upravljanja transakcijama. No, to će se promijeniti, navodi, razvojem AI asistenata i to više specijaliziranih agenata. “Kada se to dogodi, dobit ćemo veću kontrolu nad time što pojedini agent radi te ćemo tako moći predviđati ishode”, ističe.

Kada do toga dođe, posve je jasno da će potrebe za ljudima, odnosno programerima u bankama, ali i u svim drugim sektorima, biti manje. “Umjetna inteligencija će utjecati na poslove. Dapače, ona već preuzima određenu ulogu. Gotovo je sigurno da će u budućnosti trebati manje radnika, što je dobro ako vam nedostaju ljudi”, ističe Ćenan. Crnčec tome dodaje da AI sigurno neće u potpunosti zamijeniti programe, “no promijenit će način rada”.

Kripto i stablecoin
Veliku će ulogu u implementaciji novih, na tehnologijama temeljenim rješenjima, imati i regulacija, posebno Akt o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA) čija primjena kreće početkom sljedeće godine. Akt kojem je cilj ojačati informatičku sigurnost financijskih subjekata odnosi se na 22 tisuće financijskih i povezanih institucija u Europi, rekao je Slaven Smojver iz HNB-a, na panelu posvećenom novim pravilima koja donosi DORA.

Anamarija Stančić, članica Uprave Hanfe, smatra da će upravo manjim kompanijama opseg posla koji DORA podrazumijeva za prilagodbu procesa biti najveći izazov te da je bolje krenuti s prilagodbom ključnih točaka poslovanja. Ratko Drča, direktor u Deloitteu, pojašnjava kako se radi o prilici da kompanije shvate važnost otpornosti i sigurnosti infrastrukture i da ona iz pitanja postane standard poslovanja.

Posljednja rasprava prvog dana konferencije Money Motion bila je posvećena stablecoinima. O njihovoj važnosti i budućnosti razgovarali su Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina i Nadiem Sissounom iz MentoLabsa. Upravo će odnos između privatnog i javnog novca biti jedno od ključnih pitanja o kojima će se pričati u narednom razdoblju, smatra Škorić. To je posebno izraženo danas u primjeni i korištenju stablecoina, poput Tethera (USDT) i Circlea (USDC), koji su regulirani i koriste se vrlo intenzivno.

“Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali stablecoinima se radi tri puta više transakcija. Stablecoini se koriste više od bitcoina, a u Hrvatskoj njima možete plaćati sve od robe u Konzumu na dalje”, zaključuje Škorić.