Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) napokon je u javno savjetovanje pustio Prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

Prvi je to korak u donošenju zakona kojim će korištenje državne informacijske infrastrukture biti omogućeno privatnom sektoru i civilnom društvu. Prijedlog, između ostalog, donosi i promjene javnoj upravi u načinu i korištenju državne infrastrukture, kao i potencijalne kazne od 1000 do 15.000 eura.

Za pristup državnoj informacijskoj infrastrukturi poduzetnici, posebno oni okupljeni oko Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore (HGK), lobiraju već jako dugo – od 2015. Konačnim su prijedlogom zadovoljni, no ključna će biti primjena, a koja bi se, s obzirom na trenutak i skoro raspuštanje Hrvatskog Sabora, mogla odužiti.

Gršić: Ovime raste povjerenje na strani građana i potiče se korištenje online usluga gospodarskih subjekata.

Pristup NIAS-u
“Određeni dijelovi državne informacijske infrastrukture otvaraju se za gospodarski sektor zbog poticanja bržeg i jednostavnijeg razvoja te unaprjeđenja različitih komercijalnih i drugih online usluga. S druge strane, time raste povjerenje na strani građana i potiče se korištenje online usluga gospodarskih subjekata kroz jednostavniju i jedinstvenu prijavu”, ističu iz SDURDD-a.

Konkretno, IT sektor dobiti će pristup Nacionalnom identifikacijskom i autentifikacijskom sustavu (NIAS-u), odnosno sustavu koji upravlja elektroničkim identitetima u nacionalnom sustavu autentifikacije. Trenutačno, naime, pristup tom sustavu imaju samo tijela javne i države uprava te privatne osobe putem sustava e-Građanin, a prijedlogom zakona koji se nalazi u javnom savjetovanju, taj bi pristup trebao dobiti i privatni sektor.

“Prijedlogom zakona proširuje se okvir suradnje privatnog sektora i države što otvara prostor razvoju kreativnosti IT industrije. Ona će, naime, dobiti bolji uvid u to kako iskoristiti otvorenost sustava te ponuditi tržištu nova i inovativna rješenja. To bi moglo i pogurati implementaciju državnih digitalnih procesa”, ističe Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Upitno je ipak, kada bi poduzetnici mogli ostvariti pristup NIAS-u, s obzirom na političke okolnosti. Sabor samo što nije raspušten, čekaju nas izbori, a teško da će ova tema biti politički prioritet onima koji dođu na vlast, upozorava Jukić.

Upitno je i zbog čega se tako dugo čekalo na njegovo donošenje koje je Bernard Gršić, državni tajnik SDURDD-a, najavio za kraj 2023. Poslovni sektor sada se nada da će biti donesen do kraja ove. No, i kada bude donesen ostaju otvoreni uvjeti, način i cijena korištenja državne informacijske infrastrukture. To će pak, biti uređenom Uredbom koja bi trebala biti donesena najkasnije šest mjeseci nakon donošenja samog zakona.

Jukić: Proširuje se okvir suradnje privatnog sektora i države, što otvara prostor razvoju kreativnosti IT industrije.

Jukić objašnjava da nije eksplicitno navedeno što će morati plaćati. “Određene će usluge biti besplatne dok ćemo druge morati plaćati. No to ne bi trebao biti problem niti očekujem da će se raditi o značajnijim iznosima. Oni će, smatram, ovisiti o broju dostupnosti, količini podataka…”, ističe Jukić.

Nekima obveza korištenja
Osim privatnom sektoru, Prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi novitete donosi i javnom. “Tendencija novog Zakona je da za određene korisnike korištenje državne informacijske infrastrukture postaje zakonska obveza primjene”, navodi SDURDD-u u javnom savjetovanju. Ti obveznici bit će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno općine, gradovi i županije, a za njezino neispunjenje podliježu prekršajnopravnim sankcijama u iznosu od tisuću do 15 tisuća eura.

Usto, Prijedlogom Zakona precizno se definira opseg obveznika koji mogu koristiti državnu informacijsku infrastrukturu. Njegovim bi donošenjem trebao biti unaprijeđen način korištenja i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u procesu digitalizacije. Trebala bi biti osigurana i sigurna razmjena podataka, kao i pružanje e-usluga. Implementiran bi trebao biti kroz nekoliko aktivnosti, za što je dio novca osiguran kroz NPOO, a dio kroz državni proračun.

Ukupno je za njegovo provođenje u sljedeće tri godine rezervirano 7,5 milijuna eura. Samo u eksternalizaciju NIAS usluga za potrebe gospodarskog sektora i civilnog društva u 2024. bit će uloženo 757 tisuća eura, a u tijekom 2025. i 2026. dodatnih 2,7 milijuna eura. Javno savjetovanje otvoreno je još kratko – do 14. ožujka.