Europa je gotovo udvostručila uvoz oružja od 2019. godine, a više od polovine pošiljki stiglo je iz SAD-a, objavio je u ponedjeljak Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI).
U razdoblju od 2019. do 2023. europske zemlje uvezle su za 94 posto više oružja nego u prethodnih pet godina, utvrdio je institut.
Podaci pokazuju obujam isporuka, a ne njihovu vrijednost. Budući da obujam može znatno varirati iz godine u godinu, institut objavljuje izvješća za petogodišnje razdoblje.
U razdoblju od 2019. do 2023. europske zemlje uvezle su za 94 posto više oružja nego u prethodnih pet godina, utvrdio je institut.
Podaci pokazuju obujam isporuka, a ne njihovu vrijednost. Budući da obujam može znatno varirati iz godine u godinu, institut objavljuje izvješća za petogodišnje razdoblje.
Najveći uvoznik u Europi bila je Ukrajina s 23-postotnim udjelom i četvrtim mjestom na svjetskoj ljestvici u razdoblju od 2019. do 2023. Od početka ruske invazije krajem veljače 2022. primila je vojnu pomoć u obliku oružja od najmanje 30 država, navodi SIPRI.
Najveći svjetski uvoznik oružja bila je u petogodišnjem razdoblju do kraja 2023. Indija, a slijede Saudijska Arabija i Katar.
Europa je nešto više od polovine oružja nabavila od SAD-a, znatno više nego u razdoblju od 2014. do 2018. kada je udio SAD-a u europskom uvozu iznosio 35 posto.
“Odluke europskih članica NATO-a o uvozu iz SAD-a oblikuju brojni faktori, uključujući cilj održavanja transatlantskih odnosa, uz bok pitanjima više tehničke, vojne i troškovne prirode”, objašnjava direktor SIPRI-ja Dan Smith.
“Ako se transatlanski odnosi u idućim godinama promijene, mogla bi se promijeniti i politika europskih država o nabavi oruža”, dodaje Smith.
Američki izvoz oružja porastao je u razdoblju od 2019. do 2023. za 17 posto, s udjelom u svjetskom izvozu od 42 posto. U prethodnom petogodišnjem razdoblju iznosio je 34 posto.
Na drugom je mjestu ljestvice svjetskih izvoznika Francuska čiji je izvoz poskočio za 47 posto. Francuski udio u izvozu poskočio je tako na 11 posto i izjednačio se s onim Rusije čiji je izvoz prepolovljen u odnosu na razdoblje od 2014. do 2018.
Na četvrtom je mjestu svjetske ljestvice Kina s udjelom u izvozu od 5,8 posto, a na petom Njemačka s 5,6 posto. Njemački izvoz smanjio se za 14 posto u odnosu na prethodno petogodšnje razdoblje.
Italija zauzima šesto mjesto na svjetskoj ljestvici izvoznika, Britanija sedmo, Španjolska, osmo, Izrael deveto, a Južna Koreja deseto, pokazuju SIPRI-jevi podaci.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu