Gradovi bez zelenila postaju toplinski otoci. Ljeti se ondje “diše na škrge”, a za vrućih noći budi od vrućine u znoju. Za ugodniji boravak i život u gradovima može pomoći zelenilo: stabla, parkovi ili perivoji. No, njih je sve manje, piše HRT. 

Predavač kolegija Klimatologija u Zadru na geografiji – zimi u kratkim rukavima. I ne samo on.

Trend porasta temperature zraka osobito zabrinjava u gradovima. Svi znamo da što su veće površine pod betonom, posebice asfaltom, to je intenzivnije zagrijavanje.

Ovo stablo, primjerice, propupalo je još potkraj siječnja.

“Toplinski valovi su nam sve dulji, sve češći, sve ranije počinje i sve ranije završava”, rekao je predavač klimatologije prof. dr. sc. Robert Lončarić.

Ljeti spašavaju parkovi, perivoji, guste krošnje stabala. Zelenila je u gradovima sve manje.

TOČKA BEZ POVRATKA

Nova studija najavljuje katastrofu: “Upravo će Europa biti najviše pogođena”

Jednostavno gube bitku pred divljom gradnjom i nekontroliranom urbanizacijom. Broj tropskih noći ljeti, primjerice, u Zadru će zasigurno rasti, tvrdi ovaj klimatolog. Ovakvi betonski blokovi bez travke, a kamoli stabla, sve se češće grade.

“Jedna prizemnica se odjednom pretvori u jednu trokatnicu i koja je tako reći veličine parcele”, poručila je mag. oblikovanja pejzaža Mirna Petricioli, “Nasadi”, Zadar.

Također, ako je stablo u vašem dvorištu, vi ga možete slobodno srušiti. Vani i nije baš tako.

“Znači, vi ako je to vaše vlasništvo ne možete ga srušiti bez da dobijete dozvolu grada”, dodala je Petricioli.

Prošle je godine na zadarskom je području srušeno sto stabala, zbog nevere, bolesti, ili novih zgrada, a posađeno oko 400. To je statistika, ali dojam je drukčiji.

“Imamo tende, klima uređaje koji opet zapravo griju”, istaknula je Petricioli.

Toplinski valovi sve veći

Gradovi bez zelenila postaju toplinski otoci: Ova dva grada u Hrvatskoj očekuje najveći rast zatopljenja

Nekad je bilo pravilo da i šezdeset posto parcele mora biti zelena površina, danas samo dvadeset, a i to se ne poštuje. U šali će ova djelatnica zadarskih Nasada, bedemi pomažu da i zadarski Poluotok ne okupiraju nove zgrade.

Grad Zadar novi perivoj nije dobio gotovo posljednjih pedeset godina. A stabla fafarikule, murve, crnike, stabla našeg djetinjstva, i draži penjanja po njima, teško da će današnja djeca osjetiti.