Dizanje kreditnog rejtinga, ulazak u eurozonu i prostor Schengena učinili su Hrvatsku dodatno primamljivom ulagačima u nekretnine koja je izuzetak među zemljama u okruženju koje bilježe investicijski pad.

Moglo se to čuti na dvodnevnoj RE:D konferenciji (Real Estate: Development) u organizaciji HESA Groupe o ulaganjima u nekretninski sektor. Konferencija je okupila više od 60 predavača iz Hrvatske i inozemstva te više od 300 ključnih osoba s regionalnog tržišta kako bi raspravili o globalnim trendovima.

Kišobran eura
“Dizanje kreditnog rejtinga izuzetno je potaknulo ulagače za koje smo prije sedam, osam godina govorili da ih nećemo vidjeti u Hrvatskoj. Oni su došli i žele uložiti. Naravno da Hrvatska ne pruža portfelje i količinski ono što oni ulažu na zapadnim tržištima, ali oni ju definitivno vide kao dio njihovog portfelja i vrlo stablilo tržište.

Zbog eurozone i podizanja kreditnog rejtinga dobili smo kišobran iznad tržišta nekretnina u odnosu na Madžarsku, Češku ili Poljsku”, rekao je Predrag Tutić iz Cushman & Wakefield CBS Internationala. Inflacija postepeno slabi, a Europska središnja banka ove će godine započeti snižavati kamatne stope u srednjem roku, rekao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike govoreći o makroekonomskim prilikama.

“Ne očekujem značajan rast kamatnih stopa na kredite. Kratkoročnih oscilacija može biti, ali u srednjem roku ne očekujem rast”, rekao je Šonje. Dodaje da je u ovom trenutku smjer europskog gospodarstva teško prognozirati. “Lagani, anemični oporavak Njemačke pa i cijele Europe mogao bi se početi događati nakon malog minusa u prošloj godini”, kazao je.

Smatra da osobna potrošnja i državne investicije imaju dovoljnu snagu gurati rast, no glavno pitanje je što će biti s privatnim ulaganjima. “Tu nismo dobri. Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača govori što u Hrvatskoj treba napraviti da bi privatne investicije jače potegnule prema gore. Trenutna stagnacija i korekcija cijene nekretnina je tu i trajat će neko vrijeme, ali ne očekujem nikakvu dramu”, zaključio je.

Kontra trendova
Protekle dvije godine obilježilo je novo geopolitičko i geoekonomsko preslagivanje u kojem i Hrvatska donosi bitne političke odluke koje se reflektiraju na sve segmente biznisa, rekla je direktorica Colliersa Vedrana Likan. Na globalnoj razini, kao i kod nas, problem je procijep između očekivanja prodavatelja i ulagača.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Rizici su veliki, troškovi financiranja rastu, iako je u Hrvatskoj to nešto manje jer nije bilo naglog rasta kamata. Prinosi imaju svoj trend u kontekstu investicijskih prilika – povećanje cijene novca i snažna inflacija svakako guraju pažnju investitora na druge vidove financijskih instrumenata, što možemo vidjeti i kod nas”, istaknula je.

Volimo se uspoređivati s tržištima poput Slovačke, Češke, Poljske i Madžarske podsjetila je Likan pa naglasila da sve zemlje u okruženju bilježe značajan pad u investicijskom volumenu. “U godinu dana, Poljska ima 68 posto pada. Ako gledamo čitavu regiju, govorimo o 59 posto pada u prva tri kvartala 2023. u odnosu 2022. Taj pad dogodio se u segmentu poslovnih prostora, logistike, ‘retaila’ i ostalih nekretninskih proizvoda”, objasnila je.

Prednost Hrvatske je ulazak u Schengen i eurozonu što ju je, u investicijskom smislu, odvojilo od trendova u svijetu, pa i od Centralne i Istočne Europe. “Bankarski sektor nikad nije bio zdraviji i likvidniji. Zaduživanje za strane investitore postalo je puno povoljnije negoli u njihovim domicilnim bankama. Bitno je naglasiti i da smo izašli iz ere loših kredita. Sve bitne rejting agencije stavljaju nas na investicijsku kartu i time daju dodatan poticaj ulagačima da prouče i sagledaju prilike u Hrvatskoj.

Prošlu godinu obilježio je značajan rast investicijskog obujma. “Završili smo godinu s 500 milijuna eura investicija, a ako govorimo o 2022. tada je bilo 400 milijuna. Velik dio realiziran je kroz segmente turizma, ali i vrlo aktivnim domaćim kapitalom. Iako je turizam velika grana BDP-a, a i to će i ostati, nakon pandemije naše gospodarstvo se diverzificiralo zbog čega dolazimo do zdravijeg ekonomskog okruženja”, zaključila je Likan.