Dok Ujedinjeni narodi ulaze u završni dio pregovora o novom sporazumu o okončanju onečišćenja plastikom, države moraju raditi na tome da se tim sporazumom ne samo smanji proizvodnja plastike, već da se i jačaju lokalne inicijative za uklanjanje i recikliranje postojećeg plastičnog otpada.

Razmislite o rijeci Juan Díaz, koja prolazi kroz moj rodni grad Panama City. Tone plastike, boce i drugi otpad, plutaju riječnim strujama, zbog lošeg gospodarenja otpadom. Suočena s ovim problemom, Marea Verde (“Zelena plima”), neprofitna organizacija čija sam suosnivačica, montirala je vodenično kolo za hvatanje smeća, nazvano uređaj “Wanda”, koje sada prikuplja velik dio ovog otpada prije nego što stigne do oceana.

Različiti interesni stavovi
Lokalne inicijative poput naše nužne su za postizanje globalnih klimatskih ciljeva. To se posebno odnosi na okončanje onečišćenja plastikom, koje je u velikoj mjeri potaknuto odlukama o potrošnji na lokalnoj razini.

Po mom mišljenju, novim sporazumom UN-a trebali bi se stoga uravnotežiti napori odozgo prema dolje za smanjenje proizvodnje plastike i zabraniti uporaba otrovnih kemikalija u tim proizvodima uz potporu naporima na terenu za recikliranje, ponovnu uporabu ili održivu preobrazbu milijardi tona plastike koje već začepljuju svjetske plovne putove i štete okolišu.

U suprotnom, ocean će do 2050. sadržavati više plastike nego ribe, a nove bolesti uzrokovane mikroplastikom – koje su već otkrivene u ljudskoj krvi – mogle bi postati uobičajene.

Interesne skupine zasad imaju različite stavove o tome kako je najbolje postupiti. Tijekom posljednjeg kruga pregovora o sporazumu, održanog u Nairobiju u studenom prošle godine, industrija plastike i neke zemlje izvoznice nafte i petrokemijskih proizvoda pozvale su na stavljanje većeg naglaska na recikliranje i ponovnu uporabu, dok su se aktivisti za zaštitu okoliša i druge države zalagali za ograničavanje proizvodnje.

Kako bi se postigao konsenzus do kraja 2024. godine, dvije strane moraju se uskladiti i dogovoriti o integriranom pristupu kojim se globalni ciljevi povezuju s lokalnim djelovanjem.

Radeći u vladi i neprofitnim organizacijama, iz prve sam ruke iskusila kako nepovezanost međunarodnih planova i stvarnosti na terenu može osujetiti napredak i dovesti do cinizma. Zato mi u organizaciji Marea Verde prilagođavamo ideje koje su uspješno implementirane drugdje – od Sjedinjenih Američkih Država do Nigerije i Australije – našem kontekstu i kulturi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Primjerice, naš uređaj Wanda temelji se na vodeničnim kolima za smeće Clearwater Millsa, tehnologiji čiste energije koja je debitirala u SAD-u, ali je prilagođena tropskom ekosustavu. Tijekom prošle godine Wanda je prikupila više od 130 tona smeća iz rijeke Juan Díaz – što je učinkovitija intervencija od vađenja plastike iz mora ili čišćenja plaža. Repliciranje ovog modela širom svijeta moglo bi dramatično smanjiti otpad s kopna, čiji udio u zagađenju oceana plastikom iznosi 80%.

Osam skupina
Srećom, mnoge druge organizacije usredotočuju se na čišćenje rijeka kako bi spriječile ulazak novog plastičnog otpada u ocean. Osam od tih skupina, uključujući Mareu Verde, sudjeluje u Koaliciji za čiste rijeke (Clean Currents Coalition), mreži projekata koji pilotiraju inovativne tehnologije uklanjanja otpada u riječnim zajednicama diljem svijeta. Članovi koalicije mogu razmjenjivati znanje i surađivati, istovremeno potičući i olakšavajući učinkovito djelovanje na terenu.

Kriza uzrokovana plastičnim otpadom posljedica je ljudskih aktivnosti, a njezino rješavanje nalaže promjenu ponašanja, što se može postići samo inicijativama koje uključuju lokalne zajednice. Primjerice, Marea Verde organizira i ovlašćuje stanovnike u područjima bez postrojenja za recikliranje da idu od vrata do vrata kako bi prikupili plastični otpad. Kao posljedica toga, mnogi su ljudi postali svjesni svoje sposobnosti da poboljšaju svoju okolinu, što ih navodi da sudjeluju u čišćenju susjedstva, vraćanju zelenih površina i lobiranju za bolje gospodarenje otpadom.

Nadalje, nedostatak lokalnih podataka u mnogim zemljama u razvoju, uključujući Panamu, može otežati osmišljavanje klimatskih politika koje su primjerene svrsi. Zato Marea Verde također gradi baze podataka o količini i vrstama plastičnog otpada u panamskim rijekama, što će poboljšati izvještavanje, pomoći urbanističkom planiranju i pokazati razmjere krize.

Napori za suzbijanje onečišćenja plastikom moraju odgovarati razmjerima problema. U tu bi svrhu novi sporazum UN-a trebao uključivati ozbiljna ograničenja proizvodnje plastike kako bi se ugušila proizvodnja i pružila šansa naporima za čišćenje. Međutim, također mora poduprijeti lokalne skupine koje predvode rješavanje problema plastike.

Inovativne strategije, alati i prakse prikupljanja podataka ovih skupina mogu poslužiti kao model globalnoj zajednici. To nije odluka između dvije alternative: potrebni su i međunarodni propisi i djelovanje na lokalnoj razini. Potonje je već u tijeku i donosi promjene, u jednoj po jednoj zajednici i jednoj po jednoj rijeci.