Od početka godine do sredine veljače državi su već dospjele obveze otplata oko 1,8 milijardi eura. No, Ministarstvo financija ta je dospijeća riješilo iz zaliha likvidnosti i tek idući tjedan kreće u prve operacije zaduživanja u 2024.

Prva dva izlaska na tržište duga imat će pečat “narodnih” izdanja. Kako je jučer najavio ministar financija Marko Primorac, idući ponedjeljak kreće upis novih trezorskih zapisa (TZ), a u ožujku bi trebala uslijediti i nova narodna obveznica.

Upisi u Fini i putem platforme

Od ponedjeljka građani mogu upisivati nove trezorce

Upis novih TZ-a za građane trajat će tjedan dana, do 26. veljače (do 11 sati), a dan poslije svoje će apetite iskazati i institucionalni ili tzv. kvalificirani investitori, kroz dvosatnu aukciju. Ciljani nominalni iznos koji se namjerava prikupiti kroz ponudu zapisa na rok od 3 i 12 mjeseci (91 i 364 dana) je 550 milijuna eura (250 plus 300 milijuna).

U najavi i obveznica
Zaključenje izdanja predviđeno je za zadnji dan veljače. Koliki će biti konačan iznos, tek će se vidjeti, ali prema Primorčevim najavama cjenovnih uvjeta, i ovaj put potražnja građana mogla bi biti solidna.

Za “trezorce” ročnosti od tri mjeseca godišnji prinos im je utvrđen na 3,75 posto, a za one od godinu dana na 3,65 posto. Dakle, slično kao i prilikom prve ponude TZ-a građanima, prije nešto manje od tri mjeseca, kad su iskazali potražnju za oko milijardu eura.

Koliko će ciljani iznos ovaj put biti fleksibilan, iz Ministarstva financija zasad ne otkrivaju. Osim potražnje, na to bi mogla utjecati i činjenica da se već idući mjesec planira i nova ponuda obveznica, oko koje zasad nema ni okvirnih najava – ni u pogledu ciljanog iznosa i ročnosti, a kamoli prinosa.

U svakom slučaju, koji tjedan prije novog izdanja (početkom ožujka) slijedi isplata kamate na račune oko 44 tisuće građana koji su prije nepunih godinu dana u dvogodišnju obveznicu uložili 1,35 milijardi eura, a što na taj iznos godišnje znači gotovo 50 milijuna eura.

Tržišni prinosi na dug ročnosti dvije godine trenutno se kreću oko 3,2 posto, odnosno oko 0,4 postotna boda niže nego u vrijeme izdanja prve narodne obveznice. To je, međutim, i dalje osjetno više od kamata koje banke nude na oročenu štednju u svojim standardnim ponudama, kao i od prosječnih kamata na ukupne novougovorene oročene depozite potkraj prošle godine (što uključuje i velike iznose depozita, tj. VIP klijente s kojima se kamatni uvjeti dogovaraju).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inače, povišene kamatne stope mnoge su vlade zemalja EU potaknule na veće okretanje stanovništvu u financiranju državnih potreba, pa je tako u Italiji, primjerice, udio javnog duga koji drže njezini građani lani praktično udvostručen, na oko 13,5 posto.

Deficit 4 milijarde eura
Premda se i prema jučer objavljenim zimskim prognozama Europske komisije za Hrvatsku ove godine (kao i prošle) očekuje iznadprosječan rast BDP-a, i kod nas su ovogodišnje potrebe financiranja nešto veće nego lani – zbog većeg planiranog deficita u odnosu na 2023.

Otplate po osnovi obvezničkih dugova te kredita i zajmova iznose nešto više od 4,5 milijardi eura (lani 5,3 milijarde), ali planirani manjak državnog proračuna se s 1,6 milijardi prema planu za 2023. ove godine povećava na četiri milijarde eura.

Računom financiranja predviđeno je oko 8,2 milijarde eura zaduženja, od čega se 5,5 milijardi eura planira osigurati izdanjima vrijednosnih papira (4,5 putem obveznica, a milijardu eura kroz povećanje stanja duga po trezorskim zapisima).

Kad je riječ o zimskim prognozama EK, u kojima se procjenjuju kretanja BDP-a i inflacije, za Hrvatsku je procjena rasta za 2023. zadržana na 2,6 posto, za ovu godinu Komisija je u odnosu na jesenske prognoze blago povećala očekivanja rasta BDP-a, s 2,5 na 2,6 posto.

Nasuprot tome, za eurozonu i EU u cjelini blago su smanjene procjene rasta – s 0,6 na 0,5 posto, a dijelom zbog slabijeg ulaska u ovu godinu sad se u odnosu na jesenska predviđanja i za 2024. predviđa nešto manji rast – 0,9 posto umjesto donedavnih 1,3 na razini EU te 0,8 umjesto 1,2 posto za europodručje.