“Smanjit ćemo prognozu inflacije u 2024. godini s četiri na otprilike 3,5 posto zbog toga što se u ovom trenutku inflacija smanjuje brže nego što je to u našim prognozama,” izjavio je Vujčić u stranci konferencije središnjih banaka Mediterana, koja se održava u Podstrani kod Splita.

Osvrćući se na najave o ovogodišnjem povećanju plaća, Vujčić je kazao kako to treba tumačiti s oprezom.

“Ono što smo vidjeli u proračunu za 2024. godinu, što se tiče povećanja plaća, treba tumačiti s oprezom. Ustvari ćemo imati prijenos povećanja plaća koji se dogodio 2023. godine, gdje se veliki dio tog povećanja već realizirao pa ćemo imati niži rast plaća nego prošle godine . Rast plaća u ovoj godini bit će pozitivan, ali realno niži nego u 2023. godini,” rekao je Vujčić.

veliki korak

Fakultet nije potreban: Minimalna plaća za ovaj posao je 2.480 eura

medijalna je bitno niža

Prosječna plaća u Zagrebu skoro 1.400 eura, otkriveno tko ima najveća primanja u metropoli

Pri tomu je dodao kako je rast plaća u 2023. godini bio 5,7 posto, a u ovoj godini taj će rast biti oko 3,6 posto i to, kako je kazao, ne bi trebalo utjecati na stopu rasta inflacije.

Vučić je također najavio kako će se prognoza BDP-a u Hrvatskoj u ovoj godini povećati s prvobitnih tri posto.

“U idućoj prognozi ćemo povećati prognozu stope rasta BDP-a, ali osnovni rizik za ostvarenje te projekcije je inozemna potražnja. Njemačka je jedan od dva naša najveća trgovinska partnera i svako smanjenje ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj utječe i na Hrvatsku, ali ne utječe bitno na stopu rasta BDP-a”, rekao je Vujčić.

Što se tiče  kreditne aktivnosti u Hrvatskoj ona  je po Vujčićevim riječima još živa i potražnja kredita “nije značajno manja” nego ranije, a više se smanjila u sektoru poduzeća nego u kućanskom sektoru.

Prema njegovim riječima, kamatne stope u Hrvatskoj su niže nego u eurozoni.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Naglasio je kako je trenutačno iznos oročenih depozita u bankama u Hrvatskoj oko šest milijardi eura, a ranije je bio oko 26 ili 27 milijardi eura.

Vujčić je rekao kako se na osmoj konferenciji središnjih banka Mediterana razmjenjuju iskustva u bankarskim poslovima.

“Raspravljamo o uključenosti žena na tržište rada, pogotovu afričkim zemljama te o posljedicama klimatskih promjena na financijske sustave i na ono što središnje banke rade,” rekao je Vujčić.