Srbija ima namjeru preplaviti vinom kinesko tržište zahvaljujući postupnom smanjenju carina. Ipak, podaci govore kako iz godine u godinu proizvodi i izvozi sve manje vina. Kako se navodi u istraživanju Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i beogradskog Instituta za ekonomiku poljoprivrede, proizvodnja vina u Srbiji se u posljednjih pet godina neprekidno smanjuje.

Gdje se izvozi?

Prema ovoj analizi, Kina je tijekom spomenutog razdoblja bila peto najveće izvozno tržište za srpska vina, gdje je Srbija u prosjeku izvozila 319.000 litara godišnje po cijeni od oko 3,8 dolara za litru. Tijekom posljednjih pet godina, prosječna izvozna cijena je iznosila 1,6 dolara za litru, a kada se usporede najveća izvozna tržišta, vidi se da se vino najjeftinije prodaju u Rusiji, gdje završava više od polovice ukupnog izvoza. Kada je riječ o plasmanu vina na tržište EU, Srbija ni izdaleka nije dostigla količine koje prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju može izvoziti bez carine. Bilo bi dobro znati koliko uopće ima površina pod vinogradima, proizvođača grožđa i vina, te koliko točno vina proizvodi, jer se u spomenutom istraživanju navodi da o tome postoje različiti podaci. Republički zavod za statistiku tvrdi kako je pod vinovom lozom više od 20.000 hektara, da se proizvodnjom grožđa bavi 80.000 poljoprivrednih gazdinstava od kojih je preko 47.000 upisano u registar Ministarstva poljoprivrede. Prema ovom izvoru, u Srbiji se godišnje proizvede oko 160.000 tona grožđa, dok je 2022. godine poslovalo 430 proizvođača registriranih za proizvodnju vina koja se stavljaju u promet. Drugi podaci, međutim, govore da je ukupna površina pod vinogradima u Srbiji, koja je upisana u Registar vinograda, oko 6.500 hektara koje obrađuje 4.618 proizvođača grožđa.

Za proizvodnju vina registrirana su 424 proizvođača. Autori studije navode kako ukupna proizvodnja vina iznosi skoro 30 milijuna litara godišnje, ali se ograđuju da ni to nije pouzdan podatak jer se procjenjuje kako su količine koje proizvode mali proizvođači daleko veće.

Daleko od potencijala

Iako Srbija ima kapacitete za proizvodnju oko 70 milijuna litara vina, ona je u istraživanom periodu (2018-2022) prema službenim pokazateljima iznosila prosječnih 24,6 milijuna litara godišnje i značajno je padala po stopi od oko 7,5 posto.

Zahvaljujući malim privatnim vinarijama, kvaliteta vina se u posljednjih desetak godina značajno poboljšala, ali u Srbiji postoji samo nekoliko vinarija koje flaširaju do 500.000 boca vina godišnje, dok ostale flaširaju do 50.000 boca Srpski vinari često se žale da je njihov najveći problem to što država ne stoji iza njih. Ukazuju na pozitivne primjere susjednih Hrvatske i Maykedonije koje čine upravo suprotno, gdje njihove države u financijskom i organizacijskom smislu stoje iza njihovih vina. Vinari iz Srbije ne dobijaju nikakve subvencije.

Uvjereni su da se Srbija može mjeriti sa svim svjetskim vinarima, i poručuju da su najveći svjetski stručnjaci visoko ocjenjivali kvalitetu vina iz Srbije.