Da prošle godine nije bilo rekordno velikog broja bolovanja, njemačka ekonomija bi rasla, a ne bi bila u recesiji – utvrđeno je jednom studijom. Zaposleni su prošle godine u prosjeku s posla odsustvovali 20 dana, piše Klixba.

“Značajan broj bolovanja doveo je do znatnih gubitaka u proizvodnji – bez natprosječno velikog broja bolovanja njemačka privreda bi porasla za skoro 0,5 posto. Umjesto toga, ekonomija se smanjila za 0,3 posto”, navedeno je u studiji Udruženja istraživačkih farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem (VFA), a koja je prije objavljivanja dostupna na tagesschauu, portalu javnog servisa ARD.

“Njemačka je bolesnik u pravom smislu riječi”

“Ekonomske posljedice visokog stupnja bolovanja su značajne i dovode do velikog gubitka dodatne vrijednosti”, konstatirali su autori studije Claus Michelsen i Simon Junker.

Prema njihovim riječima, da 2023. nije ponovo bilo toliko mnogo bolovanja, moglo je dodatno da se ostvari 26 milijardi eura. Osim toga, to je dovelo do manjka poreznih prihoda od 15 milijardi eura. Zbog enormnog broja bolovanja u posljednje dvije godine zdravstvena osiguranja su izgubila pet milijardi eura. Poređenje u međunarodnom kontekstu baca posebno svjetlo na ovu situaciju, smatraju istraživači.

vožnja

U jednoj državi EU je najviše je skočio broj automobila, Hrvatska pri vrhu

“Barem 2023. Njemačka je u pravom smislu riječi bila ‘bolesnik’, čiji ekonomski učinak je val bolesti znatno više opteretio nego u drugim zemljama”, istaknuto je.

Najveća stopa bolovanja u metalskoj industriji

Kako bi se smanjile posljedice vala obolijevanja i bolovanja te ojačala ekonomija, važnoj je ulagati u zdravlje i preventivu, napomenuto je u studiji. Jer, kada bi stope bolovanja iz posljednje dvije godine postale novo normalno stanje, njemačka privreda bi na raspolaganju imala 350.000 zaposlenih manje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema toj analizi, stope bolovanja su različite u različitim sektorima privrede. Zbog veličine odgovarajućih industrija, 70 posto gubitka u proizvodnji nastalo je u proizvodnji vozila, metalnoj, električnoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji. Najveća stopa bolovanja bila je u proizvodnji metala (6,8 posto).

Zaposleni su prošle godine u prosjeku odsustvovali s posla 20 dana, saopćilo je prošle sedmice zdravstveno osiguranje DAK. Prema njihovoj ocjeni, stopa bolovanja je ponovo dostigla rekordnu razinu od 5,5 posto kao već 2022.

Veliki broj izostanaka utjecao je na radne procese mnogih kompanija i institucija, posebno sada, kada je zbog nedostatka kvalificiranih radnika broj zaposlenih sve manji, naglasio je Andreas Storm, šef DAK-a. Dugotrajna bolovanja su posebno veliki problem za gospodarstvo.

Glavni razlozi za bolovanje su prehlade i psihičke bolesti

Najveće zdravstveno osiguranje u Njemačkoj Techniker Krankenkasse (TK) potvrdilo je izuzetno visoku stopu izostanaka radnika tijekom 2023. godine. To je znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa, objavio je list novine medijske grupe Funke. Zbog toga je svaki osiguranik u TK bio na bolovanju u prosjeku 19,4 dana.

istraživanje

Hrvatska ima jednu od najdužih mogućih zatvorskih kazni za vraćanje kilometraže

“Kao i prethodne godine, glavni razlog bolovanje su gripa, bronhitis ili neka druga virusna infekcija koju obično nazivamo prehlada. Oni čine više od četvrtine od ukupnih dana bolovanja”, izjavio je Jens Baas, izvršni direktor TK.

U prosjeku je svaki radnik zbog prehlade bio odsutan 5,11 dana, a prije pandemije, radnici su zbog prehlade bili na bolovanju samo 2,37 dana. Drugi najčešći razlog za bolovanje su psihičke bolesti s prosječno 3,6 dana godišnje.

I Zdravstveno osiguranje DAK je izvijestilo: bolesti psihe, kao što je depresija, dovele su do 323 dana odsustva na svakih 100 osiguranika.

Mladi neće trpjeti kao stariji

Zdravstveno osiguranje Pronova BKK je napravilo reprezentativnu anketu kako bi saznalo kako se različite generacije nose sa stresom i bolešću.

“Generacija mladih od 18 do 29 godina odrasta u nestabilnim vremenima, u stalnom kriznom režimu, da tako kažem. Prije svega, pandemija je naučila sve nas, ali i ovu mladu generaciju, da se uvjeti života mogu naglo promijeniti i da nema garancija za dugoročnu sigurnost i stabilnost”, istakla je industrijska psihologinja Patricia Tam iz Pronova BKK.

Kako je kazala, budući da nemaju osjećaj da je pred njima bezbrižna budućnost, mladi žive mnogo svjesnije ovdje i sada.

Mlada generacija od samog početka svoje profesionalne karijere zahtijeva više prostora za svoje zdravlje nego starije generacije, obraća više pažnje na svoju mentalnu ravnotežu i ima očekivanja kao što je dobar balans između posla i privatnog života.

“U prošlosti su stariji ljudi prihvaćali više nego što su mladi danas spremni da učine. Češće su trpjeli nezdrave uvjete rada i manje preispitivali odluke i procese na poslu”, rekla je Tam.

Generacija Z (generacija osoba rođenih u periodu od kraja od 90-ih do 2010. godine) pažljivije i promišljenije reagira na uvjete rada koji nisu kompatibilni s održavanjem njihovog zdravlja. To je ispravno da bi se minimizirao rizik od psihičkih problema. Psihologinja Tam poziva kompanije i menadžere u Njemačkoj da se više fokusiraju na zdravstveni menadžment i mentalno zdravlje u firmama, i to bez obzira je li riječ o mladim ili starijim zaposlenima.