I dok iz Vlade kažu da će o novom porezu razmišljati “u budućim vremenima”, podsjećaju da je od prvog siječnja znatno povećan iznos poreza na kuće za odmor. Naime, maksimalan iznos tog poreza skočio je s dva na pet eura po četvornom metru.

Čak 50-ak gradova i općina uvelo je najvišu stopu poreza – od gradova poput Zagreba, Rijeke, Šibenika i Dubrovnika preko Rovinja i Visa do manjih mjesta poput Žminja ili Tribunja, piše HRT.

“Porez na kuće za odmor “na mala je vrata”, bez velike pozornosti javnosti, postao prilično velik imovinski porez. I ne odnosi se samo na kuće za odmor, unatoč nespretnom nazivu”, kaže ministar financija.

Zagreb - financijsko središte

‘Realno je da i javna poduzeća izađu na burzu, bar djelomično’

“Sada imamo zakon, odnosno jedan porez koji se doista zove porez na kuće za odmor, ali se on odnosi na širi skup nekretnina, odnosno građevina i dijelova građevina, kao što sam istaknuo, osim onih koje nisu namjenjene za trajno stanovanje i koje nisu u trajnome najmu”, rekao je Marko Primorac.

Nekretnine u Hrvatskoj oporezuju se još i putem spomeničke rente, komunalne naknade i doprinosa. Sve se to bezuspješno pokušavalo ujediniti i unaprijediti u moderan porez na nekretnine. No previše složen je to porez, kaže Mladen Vedriš, da bi se mogao uvesti bez temeljitih priprema.

“Prije bilo kakvog trezvenog razgovora o zakonu o oporezivanju nekretnina, što je sigurno i jedna europska norma, mora se pripremiti osnova po kojoj ćete taj zakon pisati i koje ćete nekretnine oporezivati. Da načelno to ima smisla – da, ima. Da, istovremeno mnogi koji ostvaruju rentu ne plaćaju, a istovremeno troškovi rada su visoki – to je činjenica”, ustvrdio je Mladen Vedriš.

“Za uvođenje poreza na nekretnine, koji bi se plaćao po tržišnoj vrijednosti imovine, potrebno je mnogo preduvjeta. Jedan od njih – Registar stanovništva i kućanstava, već se priprema. Budući da se u idućem razdoblju ne očekuju bitne promjene poreznog sustava, pravo je vrijeme za pripremu uvođenja poreza na nekretnine”, kažu u Svjetskoj banci.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“To je porez koji bi za Hrvatsku imao velike koristi, ali treba naglasiti da bi trebao zamijeniti neke druge oblike poreza, znači ne zagovaramo dodatno povećanje poreznog opterećenja, već zamjenu poreza na rad s porezima na nekretnine koji su manje štetni za rast”, naglasio je Josip Funda, glavni ekonomist Svjetske banke.

Dva neuspješna pokušaja uvođenja, kako će proći treći?

“Kako bi porez na nekretnine u Hrvatskoj trebao izgledati, što će sve i koga zahvatiti – još je prerano govoriti”, kaže Primorac.

specifično tržište

Hrvatska je za strane vlasnike nekretnina porezni raj. Trebamo li uvesti porez na nekretnine?

“Što će biti u budućnosti s oporezivanjem nekretnina, hoće li se ovaj postojeći porez na kuće za odmor modificirati i mijenjati u određenom segmentu ili će se uvoditi nekakav novi porez na tragu onih ranijih prijedloga koji su podrazumijevali ukidanje spomeničke naknade i komunalne rente, to će biti odluke koje će se donositi u nekim budućim vremenima”, ustvrdio je ministar.

Svi se slažu, nakon dva neuspjela pokušaja uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj, treći bi doista trebao biti dobro pripremljen i odmjeren – poticajan za gospodarski rast, a pravedan za građane, odnosno porezne obveznike.