Tekuća godina sa sobom je donijela brze promjene poslovnog okruženja za profesionalce i organizacije u tehnologiji, definirane umjetnom inteligencijom, kibernetičkom sigurnošću i održivošću.

Umjetna inteligencija postala je najprivlačnija tehnologija, s milijardama uloženih u tvrtke koje grade velike jezične modele poput Googleovog Barda i Inflectionovog Pija. Kako su se kibernetički ratovi intenzivirali, hakeri su pronašli nove načine pristupa i krađe vrijednih informacija.

Suradnja po AI pravilima
Države će diljem svijeta početi uvoditi nove zakone vezane za reguliranje umjetne inteligencije. Predsjednici i premijeri oslanjat će se na stručnjake iz AI laboratorija kao što su Google DeepMind OpenAI, Inflection AI, Anthropic i Cohere kako bi lakše razumjeli prilike i opasnosti povezane s AI.

Moguće je da ćete moći vidjeti Joe Bidena kako se savjetuje s ljudima poput izvršnog direktora OpenAI-ja Sama Altmana i izvršnog direktora Mustafe Suleymana. Izvršni direktor Suleyman koji poziva na IPCC (Međuvladin panel o klimatskim promjenama) za AI je napisao da je “nužno razumjeti, pratiti i vidjeti koliko točno AI radi prije nego što ga reguliramo”, te da kreatori politike ne mogu djelovati po istom načelu kao što čine “slijepi”.

IPCC model ima niz pozitivnih strana u smislu umjetne inteligencije. Izgrađen je kao nepristrano znanstveno tijelo koje ne provodi vlastita istraživanja. Okuplja vodeće stručnjake iz cijeloga svijeta u neovisnom, ali autoritativnom obliku. Iako nisu akteri sami po sebi, te su informacije bile ključne u pomaganju kataliziranja i usmjeravanja svjetskog odgovora na klimatske promjene.

Prvo veliko okupljanje ministara digitalnih tehnologija, tehnoloških rukovoditelja i znanstvenika AI održano je u Bletchley Parku – glavnom središtu savezničkog razbijanja šifri tijekom Drugog svjetskog rata – početkom studenog prošle godine. Dvadeset osam zemalja, uključujući SAD, Kinu i Ujedinjeno Kraljevstvo, složilo se surađivati na sigurnosti i istraživanju umjetne inteligencije.

Oporavak kriptovaluta
Prošla je godina bila relativno mirna za kripto, bez tolikog kretanja u cijeni bitcoina, ethereuma i drugih kovanica u usporedbi s prethodnim godinama. No stvari će u 2024. biti bitno drugačije, smatra Reto Hofstetter, profesor marketinga i ravnatelj instituta na Fakultetu ekonomije i menadžmenta Sveučilišta u Luzernu. Tijekom ljeta iz banke Standard Chartered rečeno je da će cijena bitcoina porasti na 120.000 dolara. Očekuje se i da bi bitcoin mogao doseći 150.000 dolara do 2025. godine.

Ravnatelj Hofsetter navodi nekoliko razloga oporavka bitcoina u 2024. Ističe proces “prepolovljenja”. Naime, nagrada za “rudarenje” bitcoinom ponovno je prepolovljena, a time i stopa inflacije. U vremenima visoke inflacije, smanjenje stope inflacije bitcoina trebalo bi proizvesti mnogo buke te potencijalno pobuditi iznova pozornost. Povijesno gledano, prepolovljenje je uvijek bilo praćeno značajnim povećanjem cijene.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U međuvremenu, već su se obistinile najave o pokretanju bitcoin fonda kojim se trguje na burzi, a koji posljednjih tjedana pomaže u rastu cijene najpopularnije kriptovalute na svijetu. Dobijanjem pečata odobrenja takvom ETF-u, dramatično je smanjio percipirani rizik ulaganja u bitcon koji postaje sigurnija investicija nego ikad ranije kako za tvrtke tako i pojedince. Bitcoin prihvaća i sve veći broj banaka, uključujući Swissquote u Švicarskoj koja nudi platne kartice za bitcoin.

Nacionalna infrastruktura na meti hakera
Elektrane, kontrola zračnog prometa, mreže autocesta, bolnice, web stranice vlada… Sve su to ključni dijelovi nacionalne infrastrukture koji bi mogli postati žrtve velikih kibernetičkih napada 2024. ne bude li njihova obrana na visokoj razini. Mnogi kritični sustavi, posebno u sektorima poput zdravstva i transporta, često se oslanjaju na zastarjele tehnologije, što ih čini savršenim metama. U 2023. najčešća meta digitalnih napada bila je ukrajinska vlada, na koju su Rusi bez prestanka atakirali. No kibernetičko ratovanje nipošto nije ograničeno na samo dvije zemlje.

Prošlog je travnja Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva upozorio na sve veću prijetnju kritičnoj nacionalnoj infrastrukturi (CNI) “od skupina povezanih s državom”. Upozorili su da su neke grupe izrazile namjeru pokretanja “destruktivnih i razornih napada” i da bi organizacije CNI trebale osigurati poduzimanje koraka za jačanje svoje obrane. Uspon umjetne inteligencije vjerojatno će dovesti do sofisticiranijih kibernetičkih napada 2024.

Na jugu Stockholma, arhitektonske tvrtke White Arkitekter i Henning Larsen razvijaju četvrt u potpunosti napravljenu od drva/PD

Strojevi zamjenjuju ljude
Postaje nam sve teže razlikovati što je stvarno, a što lažno jer strojevi postaju sve bolji u generiranju slika, videa, zvuka, teksta, koda i drugih sadržaja. Porast deepfakeova poseban je razlog za zabrinutost.

“Tijekom posljednjih 18 mjeseci, brzina napretka u sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom i deepfakeovima bila je zapanjujuća”, napisao je generativni stručnjak za umjetnu inteligenciju Henry Ajder, koji savjetuje tvrtke kao što su Meta i EY o potencijalu tehnologije.

Također ističe kako deepfake dezinformacija i izborna prijetnja više nisu hipotetske. Od ometanja izbora u Turskoj i Slovačkoj do sijanja pomutnje u Ukrajini, Sudanu i sukoba između Izraela i Hamasa, 2023. označava godinu kada su deepfakeovi počeli značajno utjecati na informacijski rat. Smatra i da ove izazove usložnjava način na koji nepouzdani alati za detekciju dubinskih krivotvorina daju lažno pozitivne i lažno negativne rezultate, sijući sumnju u autentične slike i dajući lažno povjerenje onima koje je generirala umjetna inteligencija.

Revolucioniranje gradova
Nekoliko najvećih svjetskih gradova bori se s rastućom populacijom. U Delhiju više od 25 milijuna ljudi udiše jako zagađen zrak, a dugotrajne prometne gužve su uobičajene.

Mnogi gradovi očajnički trebaju nadogradnju, a relativno mali broj vlada i pojedinaca s dubokim džepovima želi prihvatiti taj izazov. U Saudijskoj Arabiji vlada želi stvoriti novi grad na obali pod nazivom Neom, koji uključuje razvoj poznat kao “The Line”.

Koncept bi uključivao tri podzemna sloja koja odvajaju pješake, infrastrukturu i prijevoz, zatim marinu s brodovima, stadion svjetske klase, čak i sveučilište koje visi na nebu. “The Line” se pojavljuje kao protumodel koji se usklađuje s okolišem rješavajući probleme zagađenja, prenapučenosti i nejednakosti nudeći jednak pristup zdravstvenoj skrbi i obrazovanju svim stanovnicima.

Inženjer Stanislas Rieder napisao je na LinkedInu da su naši tradicionalni modeli kružnih gradova osuđeni na propast jer ne nude održive mogućnosti za život. Nekoliko tisuća milja dalje, tehnološki milijarderi iz Silicijske doline, uključujući suosnivača Stripea Johna Collisona i bivšeg predsjednika Sequoia Capitala Michaela Moritza, smišljaju utopiju u sjevernoj Kaliforniji.

Grupa koja stoji iza ove ideje, Flannery Associates, pokrenula je web stranicu inicijative i objavila niz sunčanih prikaza koji prikazuju kuće u mediteranskom stilu te četvrti u kojima se može hodati i voziti bicikl. Grupa je već poslala ankete lokalnom stanovništvu kako bi procijenila njihova mišljenja o inicijativi koja će i na provjeru pred birače okruga.

Na jugu Stockholma, arhitektonske tvrtke White Arkitekter i Henning Larsen razvijaju na 250.000 četvornih metara četvrt u potpunosti napravljenu od drva, dizajniranu po načelu da ostavlja dojam šume. Wood City imat će 7000 uredskih prostora i 2000 domova, a trebao bi biti dovršen 2027. godine.