Više od 150 kompanija te nešto više od 70 znanstvenika prijavilo se za sudjelovanje na projektu Scinergy, prvom takvom projektu koji će raditi na spajanju i povezivanju znanosti i gospodarstva.

Kao što ove prijave dokazuju, u Hrvatskoj ne nedostaje interes za suradnjom, ali još se ne njeguje njezina sustavna i praktična primjena. Taj bi nedostatak trebao biti premošten projektom Scinergy, inicijativom Europske komisije koju globalno provodi Svjetska banka, dok je u Hrvatskoj njegov nositelj FER-ov Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT), a provodi ga Nuqleus.

Više je razloga zašto je taj projekt od iznimne važnost za domaće gospodarstvo. Kako je objasnio Darko Huljenić, ravnatelj ICENT, na predstavljanju projekta Scinergy na FER-u, suradnja znanosti i gospodarstva povećava produktivnost te je put prema stvaranju održivog razvoju. “To je put u prosperitet”, poručuje Huljenić.

Ogroman novac
No ta je suradnja u Hrvatskoj prilično slabašna. Todor Milchevski, viši stručnjak za privatni sektor Svjetske banke, kaže da tek 8,4 posto domaćih poduzeća surađuje s visokim učilištima u odnosu na EU gdje takvu suradnju prakticira 10,5 posto poduzeća. “Također, privatni sektor ulaže 0,78 posto BDP-a u istraživanje i razvoj, a EU prosjek je 1,48 posto. Pomaci su, dakle, nužni”, poručuje Milchevski.

Hrvatski je nedostatak i činjenica što ne postoje adekvatne politike koje bi takvu suradnju poticale. Priznaje to i Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), ističući da analize pokazuju da su rascjepkanost i neusklađenost politika najveći problem inovacijskog sustava u Hrvatskoj.

Inovacijski centar Nikola Tesla predstavio je jučer projek Scinergy na Fakultetu elektrotehnike i računarstva/D. Višnjić/PIXSELL

Sustav je, primjerice, trenutačno rascjepkan između tri ministarstva, onog znanosti, gospodarstva i regionalnog razvoja. Pozivi kojima se financiraju inovacije, istraživanje i razvoj (IRI) pak često nisu vremenski usklađeni, da ne govorimo o njihovoj predvidljivosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

A poduzetnici i znanstvenici u narednih nekoliko godina, do 2027. godine, mogu računati na dva i pol puta više novca iz novog financijskog okvira EU-a. Kako je objasnio Meštrić, samo iz NPOO-a na raspolaganju nam je 320 milijuna eura, a iz Programa konkurentnost i kohezija (PKK) čak 1,010 milijardi eura. Ako se tome doda i 100 milijuna eura iz programa Svjetske banke DIG-IT, Hrvatska za ulaganja u R&D ima na raspolaganju čak 1,43 milijarde eura.

Taj će novac biti izazovno potrošiti, a možda će ga još izazovnije biti kvalitetno uložiti. “U EU se trenutačno više govori o efektivnom financiranju, a manje o apsorpciji. Dakle, naglasak mora biti na tome kako ćemo i na koje projekte potrošiti taj novac”, ističe Milchevski.

Ministarstvo tehnologije?
Koliko je tema važna dovoljno govori poziv dekana FER-a na osnivanje ministarstva tehnologije. “Mislim da je vrijeme da Hrvatska dobije ministarstvo tehnologije ili ministarstvo u čijem će nazivu biti tehnologija. Na raspolaganju, naime, imamo više novca nego ikad, kotrljaju se i druge stvari pa nam se čini da bi bilo jako dobro da se netko izričito fokusira na tu temu”, poručio je vladajućima Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Na konferenciji nije bilo Radovana Fuchsa, ministra znanosti i obrazovanja, iako je bio najavljen, pa njegovu reakciju, nažalost, nismo čuli. I dok će političari, u superizbornoj godini, promišljati o organizacijskog strukturi buduće vlade, na spajanju znanosti i gospodarstva i stvaranju kvalitetnih projekata koji će moći povući EU novac, radit će se u okviru projekta Scinergy. Uloga je tog projekta, pritom, dvojaka.

“Na jednoj strani imamo poslovni sektor koji ima određeni problem te želi unaprijediti poslovni proces ili razviti novi proizvod i uslugu. Na drugoj strani imamo znanstvenike koji mogu pomoći inovativnim projektima svojim znanjem, ekspertizom i opremom”, objasnio je Matija Srbić, koordinator projekta Scinergy.

Projekt će osim spajanja pomoći u mapiranju ponude i potražnje, odnosno onoga što znanost nudi te onoga što gospodarstvu treba te tako poslužiti kao temelj stvaranja kvalitetnog ekosustava. Poduzetnici koji su se prijavili, a koji dolaze iz raznih sektora i svih veličina, moći će surađivati, rekao je Srbić, s čak 15-ak znanstveno-istraživačkih institucija.

Spajanje će se konkretno odigrati na konferenciji u veljači, 14. i 15. veljače, nakon čega kreću vođeni sastanci između budućih suradnika. Projekt će trajati do travnja, a Srbić naglašava da je ovo pilot projekt za koji se nadaju da će biti nastavljen.