Tržišna utakmica između svjetskih tehnoloških divova i europskih tvrtki zaoštrava se uoči stupanja na snagu Akt o digitalnim tržištima (DMA). Novu bitku za europsko tržište pokrenule su 24 kompanije iz tehnološkog i medijskog sektora te niz gospodarskih udruga. One u otvorenom pismu optužuju tehnološke velikane za nedovoljan angažman oko usklađivanja s novim EU zakonskim odredbama.

Prozvano je pet američkih i jedna kineska kompanija, koje su u novom Zakonu o digitalnim tržištima zbog svoje dominantne pozicije na tržištu označene kao “nadzornici pristupa” ili popularnije ‘gatekeeperi’ a to su: Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Meta i Microsoft.

Radi se zapravo o 22 usluge, koje pružaju šestorica ‘vratara’, platforme koje imaju više od 45 milijuna aktivnih korisnika mjesečno i tržišnu kapitalizaciju veću od 75 milijardi eura, odnosno o onima koji imaju znatan utjecaj na unutarnje tržište, a poslovnim korisnicima služe kao važna točka pristupa njihovim krajnjim korisnicima. Primjerice, tu su Tik Tok, Instagram, Facebook, Google Maps, Google Shopping, You Tube…

Rješenja nisu u skladu
Cilj Akta o digitalnim tržištima je spriječiti nadzornike pristupa da poduzećima i krajnjim korisnicima nameću nepoštene uvjete te osigurati otvorenost bitnih digitalnih usluga. Promjene koje će ‘gatekeeperi’ ili ‘čuvari ulaza’ morati uvesti uključuju, primjerice, mogućnost da krajnji korisnici jednostavno deinstaliraju ranije instalirane aplikacije ili automatski zaustave instalaciju aplikacija te će morati ponuditi izbor.

S druge strane, nadzornici pristupa trebat će poslovnim korisnicima omogućiti pristup podacima o uspješnosti oglašivačkih kampanja i informacijama o cijenama oglasa, omogućiti razvojnim programerima primjenu alternativnih sustava plaćanja unutar aplikacije i osigurati opcije interoperabilnosti za sustave slanja poruka, pojašnjava Europska komisija.

DMA nalaže popis stvari koje treba i ne treba raditi, a koje nadzornici pristupa moraju slijediti ne bi li uvjeti na tržištu bili pravedni. Nakon što je u rujnu šest tvrtki označeno nadzornicima pristupa dobile su šest mjeseci da ispune propisana pravila, taj rok ističe u ožujku. Dakle, još je 50 dana ostalo do 6. ožujka kada DMA odredbe stupaju na snagu dokad bi ‘Big Tech’ tvrtke trebale uskladiti svoje procese poslovanja.

Sudeći prema otvorenom pismu koje su potpisale 24 europske konkurentske tvrtke one, ne da se nisu uskladile, nego niti ne iskazuju namjeru da to učine. Stoga potpisnici pisma traže da se pokrene konstruktivni dijalog s poslovnim korisnicima i potrošačkim organizacijama. “Gatekeeperi ili nisu uspjeli stupiti u dijalog s trećim stranama ili su predstavili rješenja koja nisu u skladu s DMA,” stoji u otvorenom pismu objavljenom proteklog tjedna.

“Ožujak 2024. početak je nove ere u kojoj će velike platforme, regulatori, poslovni korisnici i udruge potrošača morati surađivati kako bi DMA bio uspješan. Bilo bi žalosno da ta nova era započne pogrešno, što će se dogoditi ako ‘gatekeeperi’ ne stupe u konstruktivan kontakt s trećim stranama”, ističe se u pismu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Arsenal na raspolaganju
Među potpisnicima su tvrtke Adevinta, Allegro, Billiger, CENEO, Compare Group, Ecosia, Element, FAVI, Heureka Group, Idealo, Kelkoo, Ladenzeile, Le Guide.com, OLX, OpenXchange, Parther Holding, preis.de, Prisjakt, Proton, Qwant, Runnea, Schibsted, solute i Vipps.

Pismo je posebno značajno budući da potpisnici predstavljaju tisuće tvrtki koje se izravno natječu s velikim tehnološkim kompanijama koje su uključene, od kojih su neke sudjelovale kao tužitelji u istragama tržišnog natjecanja, poput slučaja Google Shoppinga.

U pismu se traži i od “Europske komisije i Europskog parlamenta da upotrijebe sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali da se nadzornici pristupa pridržavaju slova i duha DMA.” Europska komisija ima na raspolaganju arsenal za neposlušne te može izreći novčane kazne u iznosu do 10 posto ukupnog prihoda društva na svjetskoj razini, a u slučaju ponovljene povrede i do 20 posto.

Utvrdi li sustavne povrede, Komisija je ovlaštena donijeti i dodatne korektivne mjere, primjerice, obvezati nadzornika pristupa na prodaju poslovanja ili njegovih dijelova ili mu zabraniti stjecanje dodatnih usluga povezanih sa sustavnom neusklađenosti.