Vlada je jučer donijela odluke o HEP-ovim kreditima, zatvaranju jednog i reprogramu drugoga, no o najavljenom postupku dokapitalizacije ni spomena.

Da se odustaje od dokapitalizacije šuška se od kada je jesenas i za HEP uvedena opcija nadoknade razlike u cijeni energenata, kao i ostalim opskrbljivačima, no više izvora uvjerava da se nije odustalo, već se proces usporio.

Stabilnost održana
Dva velika kredita, podignuta uz državno jamstvo, kako bi se premostio gubitke zbog Vladinih mjera ublažavanja inflacije, HEP-u na naplatu dospijevaju uskoro, 25. siječnja, a najnovijim odlukama Vlada se pobrinula da mu olakša situaciju.

Riječ je o dva klupska kredita, jedan u iznosu od 400 milijuna eura, odobren za financiranje nabave zaliha plina kojima će popuniti podzemno skladište Okoli, a drugi, u iznosu od 600 milijuna eura, namijenjen je za osiguranje opskrbe energijom.

HEP je svoju zadaću očuvanja stabilnosti u opskrbi kućanstava i gospodarstva uz nepromijenjene cijene unatoč njihovom divljanju na međunarodnom tržištu, nema dvojbi, ispunio. Okoli je popunjen, a plin i struja prodavani su po ograničenim cijenama i znatno povoljnije nego u drugim članicama EU.

Sada će, a što je i predviđeno u proračunu za 2024., država pokriti dio kredita za osiguranje zaliha plina, u iznosu koji je iskorišten. Za drugi kredit od 600 milijuna eura, osigurat će se HEP-u prolongat, pa će na otplatu doći za dvije godine.

Ovakav slijed predviđen je ranijim odlukama Vlade, kojima se kompaniji nastojalo omogućiti stabilno poslovanje u uvjetima kada preuzima na sebe troškove izbjegavanja cjenovnog udara potrošačima u 2022. i 2023., te 2024. godini.

Tako će za kredit od 400 milijuna eura, koji je za punjenje Okolija podignut kod Erste, OTP, HPB, PBZ i Zagrebačke banke, te HBOR-a, a od kojega je iskorišten jedan dio, 294 milijuna eura, po jučerašnjoj odluci Vlade, do 19. siječnja biti podmiren dug u iznosu od 286,3 milijuna eura. S istim klubom banaka HEP je zaključio i ugovor o 600 milijuna eura, uz jamstvo države za 80 posto tog iznosa, a odobrenjem Vlade da se produlji valjanost jamstva reprogramirat će se i produljiti rok za jednokratnu otplatu kredita na 25. siječnja 2026.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zapelo u Bruxellesu?
Tema koja je pratila odluke o tim kreditima, a to je dokapitalizacija HEP-a, ni ovog puta nije spomenuta. Silenzio stampa. Odluka da se ide u postupak, kako bi se pokrilo pretrpljene gubitke zbog vladinih mjera, donesena je još lani u ožujku, s najavom da će se pokriti štetu do 900 milijuna eura, koliko su bile procjene šteta koje su dale analize HEP-a.

Najavljeno je kako odmah startaju pripreme i uspostavlja se komunikacija s Europskom komisijom, no, od tada su uslijedili brojni događaji, koji su s dokapitalizacije najveće državne kompanije potpuno odmakli pažnju (plinska afera, smjenjivanje Barbarića).

Neslužbeno su cirkulirale informacije kako su pripreme zapele u Bruxellesu, čije je pozitivne signale za takav pothvat Zagreb morao ishoditi kako ne bi prekršio pravila o državnim potporama. Taj zaključak posebice se izvodio iz odluke Vlade donesene jesenas, kojom je omogućeno da se i HEP-u na mjesečnoj razini, kao i ostalim opskrbljivačima, počne nadoknađivati razlika u cijeni energenata prodavanih ispod tržišnih vrijednosti.

HEP je prije toga u ljeto, istina, pokrenuo postupak odabira savjetnika za pripremu dokapitalizacije i netom prije odluke o nadoknadi razlike u cijeni odabrao i u rujnu zaključio ugovor s KPMG-em. Ugovorom je predviđeno da kroz taj složen postupak ta konzultantska kuća HEP prati kroz 12 mjeseci.

O tomu gdje je sada postupak i u kojem statusu, službeno se ne govori. No, iz neslužbenih izvora čuje se kako se od dokapa ipak nije odustalo, nego se ide usporenim tempom. Ne želi se, kaže jedan sugovornik, doći u situaciju da zbog potpore, primjerice, HEP treba izdvojiti ili prodati neki svoj dio ili imovinu.

Svojedobno je sam premijer Andrej Plenković kazao kako dokapitalizacija neće ići samo iz državnog proračuna, nego i NPOO-a i modernizacijskog plana, koji omogućuju iznalaženje izvora financiranja za daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije. No, u kojem smjeru će se postupak dalje razvijati, s obzirom i na tempo i na izborni ciklus, objektivno će biti pitanje koje će dočekati novu vladu.