Početkom 2024. godine na snagu stupaju mnoge reforme i izmjene zakona koje utječu na svakodnevni život. Deutsche Welle donosi popis što se sve mijenja.

Građanski doplatak

Od 1. siječnja više od pet milijuna primatelja tzv. građanskog doplatka (Bürgergeld) dobiva u prosjeku 12 posto više novca. Za samce iznos te pomoći raste za 61 euro i iznosit će 563 eura mjesečno. Odrasle osobe koje žive s partnerom dobivat će 506 eura, a za svako dijete, ovisno o starosnoj dobi, između 357 i 471 eura.

Raste i dječji dodatak

Dječji dodatak (Kinderzuschlag) dobivaju roditelji koji rade, ali imaju male plaće. Najveći iznos koji se može dobiti povećat će se s 250 na 292 eura, ovisno o primanjima i eventualnoj imovini.

Niža granica za porodiljnu naknadu

Uskoro će vrijediti niže granice primanja za ostvarivanje prava na porodiljnu naknadu (Elterngeld) koju određeno vrijeme dobivaju roditelji koji nakon rođenja djeteta ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme.

Do sada su tu naknadu mogli dobiti roditelji čija primanja, koja čine poreznu osnovicu, ne prelaze 300.000 eura godišnje, a samohrani roditelj ako ne zarađuje više od 250.000 eura. Od travnja 2024. ta će granica za parove najprije biti smanjena na godišnja primanja od 200.000, a od travnja 2025. na 175.000 eura. Za samohrane roditelje od travnja vrijedi granica od 150.000 eura.

dobre vijesti

Rast mirovina: Poznato koliko bi novca u 2024. godini trebali dobiti njemački umirovljenici

Planirana uredba

Njemačka uvodi drastične promjene: Tko odbije raditi suočit će se s posljedicama

Naknada za bolovanje radi njege bolesnog djeteta

Zaposleni roditelji koji su zakonski zdravstveno osigurani od 2024. godine imaju pravo na naknadu za bolovanje radi njege bolesnog djeteta (Kinderkrankengeld) u trajanju od 15 dana, a samohrani roditelji 30 dana. Do sada je to bilo 10, odnosno 20 dana.

Više novca za zaposlene s nižim primanjima i polaznike strukovnog obrazovanja

Zakonski propisana minimalna satnica od 2024. godine se povećava s dosadašnjih 12 na 12.41 euro. Planirano je i povećanje na 12.82 eura za 2025. godinu. Time raste i najviši dopušteni iznos za zaposlene na tzv. mini poslovima (Minijob) s 520 na 538 eura. To je granica zarade na koju se ne plaćaju porezi i druga davanja.

Raste i minimalna plaća za polaznike strukovnog obrazovanja (Azubi) u prvoj godini za 4.7 posto, na 649 eura. No tarifnim ugovorima je moguće utvrditi iznimke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Veća neoporeziva osnovica

U novoj godini povećava se i neoporeziva osnovica (Grundfreibetrag), odnosno iznos primanja na koji primatelj nije dužan plaćati porez, s dosadašnjih 10.908 na 11.784 eura. Povećava se i neoporeziva osnovica po djetetu (Kinderfreibetrag) sa 6024 na 6612 eura. Povećana je i granica primanja od koje se plaća najveća porezna stopa (Spitzensteuersatz), s dosadašnjih 62.810 na 66.761 euro.

Rastu i doplatak za njegu i dodaci za njegu

Doplatak za pomoć i njegu (Pflegegeld) povećava se za pet posto, što, ovisno o stupnju potrebe, mjesečno znači 16 do 45 eura više.
Uvode se i olakšice za osobe kojima je potrebna njega i koje borave u staračkom domu: povećavaju se dodaci za njegu u iznosu od pet do deset posto, ovisno o dužini boravka u ustanovi.

Povećana dobna granica za odlazak u mirovinu

Zakonski propisana dobna granica za odlazak u mirovinu u 2024. iznosi 66 godina. To vrijedi za osobe rođene 1958. Za one koji su kasnije rođeni dobna granica se povećava za dva mjeseca po godini, što znači da će morati duže raditi.

najveća u povijesti

Njemačka će svojim građanima isplatit 20.000 eura bespovratnih sredstava: Uvjet je samo jedan

Nova pravila za grijanje za novogradnju

Što se tiče energije, potrošačice i potrošači će morati računati s većim troškovima. Od 2024. na snagu stupa Zakon o grijanju prema kojem u novim stambenim objektima unutar novoizgrađenih područja smije biti ugrađen samo onaj sustav grijanja koji koristi najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora. To bi u većini slučajeva trebale biti toplinske pumpe.

Veća cijena za CO2 i ukidanje poticaja za e-automobile

Raste iznos tzv. CO2 poreza, odnosno poreza na energiju iz klimatski štetnih izvora. Od 1. siječnja on iznosi 45 eura po toni, zbog čega će poskupjeti gorivo i grijanje na lož-ulje ili plin. Zbog rupe u državnom proračunu od 1. siječnja se ukidaju i državne kočnice za cijenu struje i plina. No one zbog pada cijena na tržištu za većinu potrošača ionako nisu više igrale nikakvu ulogu.

Od 2024. ukida se državni poticaj, tzv. Umweltbonus, za kupovinu automobila na električni pogon.

Povećanje PDV-a u gastronomiji

U novoj godini bi odlasci u restorane i kafiće mogli poskupjeti jer od 1. siječnja za gastronomiju ponovo vrijedi regularna stopa PDV-a od 19 posto, umjesto dosadašnjih sedam.

Obvezan e-recept, naknada za ambalažu i dječja putovnica

Liječnici su od siječnja obvezni izdavati e-recepte. Uvodi se i povratna naknada za ambalažu za mlijeko i mliječne napitke, ako se prodaju u plastičnim bocama.

Od siječnja se u Njemačkoj više neće moći dobiti dječja putovnica koja se do sada izdavala za djecu do 12 godina. Umjesto toga se uvodi elektronska putovnica s dužim trajanjem i mogućnošću korištenja za putovanja širom svijeta.

Naime, dosadašnja dječja putovnica nije imala sigurnosni čip, pa je izdavana samo na godinu dana i nije bila priznata u nekim zemljama.