Novousvojeni Zakon o obveznim osiguranjima u prometu osuvremenit će i razviti sustav koji štiti vlasnike vozila odnosno oštećenike u prometnim nesrećama, poručili su prošlog tjedna iz Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) podsjećajući javnost da pojedine servisne radionice često pokušavaju previše naplatiti popravke i dijelove.

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković istaknuo je da hrvatski osiguravatelji godišnje sklope više od 2,7 milijuna ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti te da se svake godine riješi više od 130 tisuća odštetnih zahtjeva.

Ujedno, domaći osiguravatelji svake godine isplaćuju više od 220 milijuna eura samo u segmentu automobilske odgovornosti, dok je zanemariv broj sudskih postupaka i predstavki regulatoru.

Naknade šteta

Krajem godine na snagu stupaju izmjene zakona o obveznim osiguranjima u prometu

Prema podacima HUO-a udio premija osiguranja od odgovornosti za upotrebu vozila čini relativni najviši udio od vrsta polica osiguranja – 25,48 posto u odnosu na primjerice životna osiguranja (16,76 posto). Uz to kasko osiguranje treće je po zastupljenosti s udjelom od 12,51 posto u odnosu na sve ostale premije osiguranja. Pauković je kritičan prema dosadašnjoj praksi servisera.

Obmanjivanje javnosti

– Pojedine grupacije servisnih radionica obmanjuju javnost navodeći nepostojeće zakonske odredbe koje mogu pogrešno informirati potrošače. Naime, jedine strane u tom odnosu koji se temelji na izvanugovornoj odgovornosti za naknadu štete su oštećenici i osiguratelj koji moraju postići sporazum oko osnovanosti i visine štete, a to svakako nije servisna radionica, napominju u HUO-u.

Iz Hrvatske udruge auto struke (HUAS) pak smatraju da je zakonodavac stao na stranu potrošača, ali i servisera automobila jer je nakon 15 godina uskladio zakon s pravnim stečevinama EU-a, piše Novi list.

HUAS smatra da će osiguravatelji novim zakonom imati manje ovlasti jer osiguranja više neće moći sama procjenjivati i određivati koliko će stajati sat rada u servisu i diktirati gdje će se automobili popravljati. Od 2024. godine, priznavat će se satnice servisa, a ne one nametnute od samo 13 eura koje se nisu mijenjale desetljećima.

U konačnici to znači da se nakon sudara više neće prvo ići osiguravatelju već u servis jer će i serviseri moći raditi procjene štete i to po svojim cijenama, a ne prema nametnutom cjeniku. HUAS ističe da je izmijenjenom regulativom implementirano pravo oštećenika na neovisnu procjenu i mogućnost da priloži ponudu servisne radionice koju samostalno odabere.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Detaljno reguliranje

– U Zakonu smo uspjeli promovirati veća prava potrošača, ali i to da se autoservisna struka počne napokon cijeniti. HANFA kao regulator osiguravatelja morat će donijeti još jedan propis kojim će detaljno regulirati postupanje osiguranja kod obrade šteta, navode iz udruge automobilske struke.

Stručnjaci s područja osiguranja vjeruju da će neizbježno doći do povećanih cijena premija obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Širi se zona odgovornosti na zaštitu trećih osoba i površina na kojima se dosad pokriće osiguranja nije pružalo, a riječ je o parkirališnim prostorima, garažama i slično. Prema podacima MUP-a lanjske 2022. zabilježen je porast broja prometnih nesreća u odnosu na ranija razdoblja. Evidentirano je ukupno 32.561 prometnih nesreća, što je 3,5 posto više u odnosu na prethodnu 2021. godinu. Nastradalo je ukupno 13.604 osoba, što je porast od 11,4 posto u odnosu na 2021. godinu.

U 2022. ukupno je poginulo 275 osoba, a ozlijeđeno je 13.329 osoba. Usporedbe radi, u odnosu na 2009. godinu broj poginulih je više nego prepolovljen (548 u 2009.) i znatno je smanjen broj ozlijeđenih (21.923 u 2009.). Prema podacima Centra za vozila Hrvatske prosječna starost voznog parka u RH u blagom je rastu te za 2022. godinu iznosi 14,6 godina. Još uvijek se pokazuje da je, u odnosu na 2009., vozni park otprilike 3,5 godina stariji.

Prosječna starost osobnih vozila za 2022. iznosi 13,3 godine, dok je u 2009. iznosila 10,3 godine. U Hrvatskoj s 3,87 milijuna stanovnika lani je evidentirano 2.283.672 vozača što je najmanji broj od 2011. godine (2.250.877). S druge pak strane do kraja prošle godine registrirano je bilo 2.398.667 motornih vozila, najviše ikad. Lani je zabilježen i najveći broj svih vozila na 1.000 stanovnika u promatranom razdoblju od 2009. godine – ukupno 620, te osobnih vozila – 475, piše Novi list.