U temeljnu rekonstrukciju simbola SFRJ i Beograda Sava Centar Delta Holding je do sada uložio više od 118 milijuna eura, uz kupoprodajnu cijenu od 17,5 milijuna eura. Očekuju ih dodatna ulaganja, a bit će potrebno od 15 do 18 godina da se investicija isplati.

Ipak, kako kaže za Poslovni dnevnik Krstina Milinčić CEO, za Delta Holding, Sava Centar nije prvenstveno profitan posao, već prije svega želja da očuvaju objekt koji je remek-djelo arhitekture i jedan od simbola Beograda.

Sava Centar primio je prve posjetitelje 14. studenoga. Kakve su prve reakcije posjetitelja i korisnika dvorana? Jeste li u Delti zadovoljni prvim rezultatima i kako su prošla prva događanja koja su u njemu organizirana?

Moramo biti zadovoljni kada vidimo reakcije posjetitelja, organizatora i sudionika prvih događaja u Sava Centru. Tijekom rekonstrukcije javnost se pitala hoće li Sava Centar zadržati svoju namjenu, vanjski izgled i enterijer. Potrudili smo se da sačuvamo autentičnost prepoznatljive kose staklene fasade, unutrašnjosti koju karakteriziraju određeni elementi, zadržali smo i obnovili umjetnička djela koja i dalje krase prostor.

Ponosna sam što smo u tome uspjeli i što su se u to uvjerili i svi oni koji su za ovih par tjedana posjetili ili preko medija pratili otvaranje Sava Centra. Najčešća reakcija koju čujemo je da je “Sava Centar isti, a opet nov” i to nam govori da smo svi u Delti, zajedno sa svim partnerima na rekonstrukciji, napravili jako dobar posao.

Delta Real Estate je prije tri godine postala vlasnik ovog objekta na javnom natječaju, a rekonstrukcija je započela u prosincu 2021. godine. Koliko je do sada uloženo u rekonstrukciju i što je do sada napravljeno, a što je još preostalo da se napravi?

Kompanija Delta Holding kupila je Sava Centar na javnom natječaju za 17,5 milijuna eura, uz obećanje da će u obnovu investirati još 50 milijuna eura. Nakon dvije godine temeljne rekonstrukcije, uloženo je 118 milijuna eura, a Srbija i Beograd dobili su moderan, održiv, energetski efikasan objekt.

O tome govori i podatak da je objekt u procesu dobivanja BREEAM certifikata, jednog od najvažnijih sistema rangiranja koji pokazuje koliki je utjecaj objekta na okoliš. Prostor između kongresno-poslovnog dijela i kulturne zone bit će pretvoren u pravu zelenu oazu, što također svjedoči našoj posvećenosti ‘zelenim’ rješenjima. Sava Centar sada ispunjava sve uvjete da bude domaćin najzahtjevnijih skupova s više od 5 tisuća sudionika i mogućnošću da čak 8 tisuća ljudi primi u istom trenutku.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U studenom su otvoreni kongresno-poslovni dio sa šoping zonom, a sredinom sljedeće godine prve posjetitelje primit će Plava dvorana, odnosno kulturna zona Sava Centra. Plan rekonstrukcije prati izgradnju Sava Centra koja se također odvijala u dvije faze, prema projektu svjetski priznatog arhitekte Stojana Maksimovića.

Prvi događaj kojim je Sava Centar otvorio vrata je bio Europski kongres ishrane, na kome se očekivalo čak 1.500 sudionika. Tog dana se otvorio i poslovni dio Sava Centra. Jesu li svi raspoloživi poslovni prostori već popunjeni i kakav je interes i tko su najpoznatiji korisnici?

Više od dvije trećine poslovnog prostora je izdano vodećim kompanijama iz različitih djelatnosti kao što su telekomunikacije, mediji, IT sektor i drugi. Poslovni prostor je fleksibilan i moderno opremljen tako da ispunjava sve zahtjeve ljudi koji tu borave i rade. Bitno nam je da prvog dana kada dođu u svoje nove urede sve bude ‘na svom mjestu’ i da se korisnici u potpunosti ugodno osjećaju.

Slično je i sa šoping zonom čiji su kapaciteti maksimalno popunjeni tako da posjetitelje očekuju brojni brendovi iz različitih sektora od retail-a, modnih brendova, restorana i kafeterije, do uslužnih djelatnosti, kozmetike i dizajniranih predmeta. Vodili smo računa da šoping zona odgovara potrebama posjetitelja i korisnika kongresno-poslovnog dijela, ali da bude na usluzi i ljudima koji žive u okolici Sava Centra.

Kako ste nekoliko puta izjavili od otvaranja, Sava Centar neće imati slobodan dan u tijekom prvih mjeseci. Kakve su najave za iduću godinu i što bi od najavljenih događanja izdvojili kao najzanimljivije?

Sava Centar je zaista počeo raditi prvog dana od otvaranja i jako smo ponosni što je do 1. prosinca kroz rekonstruirani kongresni centar prošlo više od 12000 ljudi. Kongres europskih nutricionista počeo je na dan otvaranja. Već idući tjedan ugostili smo preko 3000 sudionika konferencije DSC Europe posvećenu umjetnoj inteligenciji i podacima.

Iduće godine, planirano je održavanje 12 događaja, svaki s više od tisuću posjetitelja i 52 različita događaja s manjim brojem sudionika. Među većim skupovima su: Europski kongres vaskularnih kirurga, Kongres europskih kardiologa za srčanu insuficijenciju s više od 5000 sudionika kao ključni događaj u 2025. godini, kao i Europski kongres endoskopske kirurgije 2026. godine. Kongresna industrija je specifična, za organizaciju događaja aplicira se po nekoliko godina unaprijed.

Organizatori velikih događaja kontaktirali su nas još dok su radovi na rekonstrukciji bili u tijeku i raspitivali se o raspoloživosti termina. U Delta Holdingu smo od prvog dana kada smo postali vlasnici Sava Centra konkurirali za dobivanje organizacije kongresa. Postoji još čitav niz velikih kongresa koje još uvijek ne možemo najaviti prije nego što ih međunarodne asocijacije službeno ne objave u svojim kalendarima.

Kolika je ukupna investicija u rekonstrukciju Sava Centra do sada, a koliko ste planirali investirati budući da su troškovi rasli zbog turbulencija na tržištu? S obzirom da je pred vama i rekonstrukcija i drugog dijela Centra, koliko će na kraju cijela investicija iznositi i postoje li projekcije koliko će trebati godina da bi se cijela investicija isplatila?

Očekuju nas dodatna ulaganja u završetak rekonstrukcije Plave dvorane odnosno kulturne zone. Bit će potrebno od 15 do 18 godina da se investicija isplati, ali moram napomenuti da za nas Sava Centar nije prvenstveno profitan posao, već prije svega želja da očuvanjem objekta koji je remek-djelo arhitekture i jedan od simbola Beograda, čime doprinosimo zajednici u kojoj živimo i poslujemo. Osim toga, Sava Centar će doprinijeti poslovanju našeg ukupnog hotelskog portfolia, a doprinijet će i reputaciji i poziciji čitavog Delta Holdinga kao velikog regionalnog investitora.

Ono što se otvara kao pitanje jest dostupnost infrastrukture koja će moći podržati razvoj kongresnog turizma, prije svega, dostupnost hotelskog smještaja. Planirate li izgradnju novih kapaciteta?

Otvaranje rekonstruiranog Sava Centra, slobodno možemo reći, dramatično mijenja sliku Srbije i Beograda kao kongresne destinacije. A uz renoviranje i proširenje kapaciteta aerodroma Nikola Tesla možemo reći kako se otvara mogućnost da Beograd bude domaćin i najvećih svjetskih skupova. Kada su u pitanju hotelski kapaciteti, u neposrednoj blizini Sava Centra je hotel Crowne Plaza u vlasništvu Delte.

Između ova dva objekta postoji i direktna povezanost pokrivenom pasarelom. Također, u našem portfelju hotela je i Radison Collection u relativnoj blizini, kao i Indigo hotel u centru Beograda. Delta Real Estate planira, u novobeogradskom bloku 21 pored Sava Centra i hotela Crowne Plaza, izgradnju hotela najviše kategorije koji bi bio dio nekog od poznatih svjetskih hotelskih lanaca. Ne smijemo zaboraviti da je Beograd domaćin i specijalizirane svjetske izložbe Expo 2027., što će donijeti nove goste i nove hotelske potrebe.

Kada su u pitanju dodatne investicije u segmentu hotelskog smještaja, postoje li možda planovi za akvizicije ili ćete ići isključivo na izgradnju novih hotela?
U ovom trenutku Delta nema u planu preuzimanje nekog konkretnog hotelskog objekta. Međutim, činjenica je da smo aktivni u segmentu hotelske industrije, u Srbiji i u regiji, i ukoliko se pojavi prilika koju smatramo da se uklapa u našu dugoročnu strategiju, spremni smo reagirati.

Nedavno je RTS prikazao dokumentarni film o povijesti Sava Centra i njegovom značaju za tadašnju Jugoslaviju. Kakve su reakcije na taj film?

Povijest Sava Centra kronika je društvenog života posljednja četiri desetljeća. Objekt je izgrađen zbog održavanja Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (danas OEBS) i svojim izgledom predstavljao je iskorak u tadašnjoj arhitekturi. Zato je bio kandidiran za najznačajniju svjetsku Prickerovu nagradu za arhitekturu.

Za više od četiri desetljeća kroz najveći kongresni-poslovni centar u ovom dijelu Europe prošlo je preko 10 milijuna posjetitelja. Sava Centar bio je domaćin brojnih poslovnih, stučnih, kulturnih i političkih događaja. Samit nesvrstanih, Generalne Skupštine Svjetske banke i MMF, Skupština UNESCO i EBRD samo su neki od njih. Osamdesetih godina prošlog stoljeća Sava Centar proglašen je za jedan od deset najboljih kongresnih centara u svijetu.

Takva prošlost je ne samo zalog, već i obveza za budućnost. Kada imate najveći kongresno-poslovni centar u ovom dijelu Europe koji može smjestiti više tisuća ljudi u jednom trenutku, on postaje centar svijeta. Vaš grad postaje mjesto susreta najboljih u određenom sektoru i ljudi koji su se okupili kako bi razmijenili iskustvo i znanje.

Ovo je od suštinskog značaja za brendiranje Beograda, kao poslovnog, kulturnog i naučnog centra, ali i kao mjesta na kojem se susreću donositelji odluka u različitim sferama i sektorima te dogovaraju važni poslovi. Njihovo prisustvo predstavlja priliku za uspostavljanje poslovnih veza, komunikaciju s globalnim liderima, promociju domaće ekspertize, privlačenje investicija, razmjenu roba, usluga, ideja, poslovnih modela, itd.

Koliko dvorana i s kojim sadržajima imaju sadašnji kapaciteti Sava Centra, a koji će imati kad cijeli projekt bude gotov? Planirate li neke medijske i marketinške kampanje kako bi privukli i poslovne partnere ili događaje iz cijele regije – od kongresa, koncerata i slično?

Kapaciteti Sava Centra povećani su čak tri puta, Glavna kongresna sala može primiti više posjetitelja, umjesto nekadašnjih 16 sada postoji 46 sala različitih kapaciteta. Povećan je broj mjesta u Plavoj dvorani koja će sada moći primiti 4000 posjetitelja.

Jedan od novih sadržaja kojim se mogu pohvaliti samo rijetki objekti u svijetu, a koje do sada nije viđeno u Srbiji i regiji, je tehnička inovacija, Immersiv sala za koji očekujemo da će biti prava atrakcija za organizatore događaja, konferencija i proslava, koji žele da svojim gostima pruže osjećaj potpunog uranjanja u sadržaj koji emitiraju.

Sa svim ovim sadržajima, s prepoznatljivošću koju ima u cijeloj regiji, sigurni smo da će Beograd postati regionalno središte važnih poslovnih, privrednih i kulturnih događaja, a Sava Centar lokacija koja će postati izvanredan domaćin.

Možete li nam za kraj iznijeti par zanimljivosti iz povijesti Sava Centra? Primjerice koje je bilo najveće okupljanje i događaj, koliko je održan koncerata i slično.

Teško je izdvojiti jedan događaj iz tako bogate povijesti kao što je ima Sava Centar. Što se tiče skupova, to su prije svega politički događaji na kojima se krojila ‘sudbina svijeta’, ovdje je zasjedao Samit nesvrstanih, ali održan i posljednji Kongres Saveza komunista koji je najavi raspad zajedničke države.

Održani su brojni kongresi s vrhunskim stručnjacima iz različitih sektora, zatim koncerti svjetskih muzičkih zvijezda, premijere svjetskih filmskih hitova, do domaćih, legendarnih novogodišnjih nastupa Đoleta Balaševića, ili predstave “Olimp” na jednom od Bitefa koja je trajala čitavih 24 sata.

Sava Centar je ugostio vodeće svjetske državnike, na desetine predsjednika država, najveće glumce i redatelje (sjetimo se čuvenog FEST-a), jednog od najvećih džezera u povijesti Milesa Davisa i mnoge druge. Mnogima nije poznato da je Sava Centar najveća galerija na otvorenom čiji enterijer krase brojna umjetnička djela renomiranih domaćih autora. Meni možda najdraža zanimljivost je iz perioda izgradnje Sava Centra.

Velika koncertna dvorana, poznata kao Plava dvorana u prvim nacrtima trebala je imati dvije i pol tisuće sjedišta. Pred sastanak s predsjednikom Titom, tadašnji gradonačelnik Beograda Živorad Kovačević smatrao da tolika sala neće naići na podršku i na pitanje Tita koliko su planirali mjesta odgovorio mu je dve tisuće. Tito mu je na to uzvratio: “ništa bez četiri”.

Kada je izgađena, Plava dvorana je imala 3672 sjedala. Sada nakon rekonstrukcije ima 4000. Ispunili smo Titovu odluku koji je najzaslužniji što su Beograd i bivša Jugoslavija dobili jedan ovakav centar. Kao što je Delta Holding zaslužna što rekonstrukcijom Sava Centar nastavlja živi kao mjesto susreta i kroničar društvenih događaja.

Dokumentarni film RTS-a koji ste spomenuli zove se “Istorija iz prvog reda” i Sava Centar je upravo to – svjedok povijesti iz prvog reda. Naša namjera i želja je da to i ostane.

* Sadržaj omogućio Delta Holding