Svjetska populacija raste, i sve veći broj ljudi treba domove. Zadatak održivosti koja pruža krov nad glavom, energiju, prijevoz i druge osnovne potrebe sve većem broju stanovništva u urbanim područjima u periodu klimatskih promjena je masivan.

Već danas, gotovo tri od pet gradova s 500.000 stanovnika ili više, pruža domove skoro 1,4 milijardi ljudi, koji su na visokom riziku prirodne katastrofe.

Inovativna rješenja

U vezi s klimatskom promjenom, industrija betona i cementa već dugo godina radi na smanjenju emisija ugljičnog dioksida. Mnoge kompanije širom svijeta rade na ubrzanju tog procesa. Jedna takva tvrtka za uklanjanje ugljika nalazi se u Irskoj. Surađuju s poljoprivrednicima kako bi primijenili svoj materijal na njihova polja, što pomaže u podizanju pH vrijednosti, pomažući njihovim usjevima da bolje rastu, ali također uklanja ugljični dioksid blokirajući taj ugljik stotinama tisuća godina.

Ugljični dioksid koji ispuštamo u atmosferu guši nas, podiže temperature, uzrokuje šumske požare i čudne vremenske nepogode. To je egzistencijalna prijetnja budućnosti ljudske rase. Tvrtku Silicate Carbon za uklanjanje ugljičnog dioksida iz atmosfere pokrenuo je Maurice Bryson 2021.

Pokretač za osnivanje tvrtke bila je i činjenica da je zadnji put ugljični dioksid bio tako visok u atmosferi prije otprilike 3 milijuna godina. Silicate je prva tvrtka u svijetu koja koristi ovaj materijal za sekvestraciju ugljika u velikim razmjerima, a razvili su robusne mogućnosti mjerenja i modeliranja na licu mjesta kako bi potvrdili stope uklanjanja ugljika koje omogućuju.

Sudjeluju i u XPRIZE Carbon Removal. Zaklada XPRIZE je neprofitna organizacija koja osmišljava i organizira javne natječaje namijenjene poticanju tehnološkog razvoja za dobrobit čovječanstva. Potiče natjecanja visokog profila kako bi motivirala pojedince, tvrtke i organizacije u svim disciplinama da razviju inovativne ideje i tehnologije koje pomažu u rješavanju svjetskih izazova.

Financirani od strane Elona Muska i Zaklade Musk, ovo natjecanje vrijedno 100 milijuna dolara najveća je poticajna nagrada u povijesti. Natjecanje pomaže ubrzati znanstveno održiva, održiva i skalabilna rješenja za uklanjanje ugljika. Ovo je najrevolucionarniji i elegantan način uklanjanja ugljičnog dioksida iz atmosfere.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Maurice Bryson, osnivač tvrtke Silicate Carbon/PD

Tehnološki proces

U tvrtki Silicate iskorištavaju prirodni proces trošenja minerala i surađuju s poljoprivrednicima kako bi poboljšali rast njihovih usjeva, te uzimaju materijal koji bi inače otišao u otpad. Riječ je o višku betona iz građevinskog sektora.

Proces je prilično jedinstven. Uzimaju beton koji je najzastupljeniji materijal proizveden čovjekom na zemlji. Svake godine proizvede se između 10 i 30 milijardi tona betona, a oni uzimaju otpad iz industrije betona. Negdje između 2 posto i 5 posto ukupnog našeg proizvedenog betona je višak prema potrebama.

Taj višak šalje se natrag s gradilišta na mjesto gdje se proizvodi te ga tvrtka Silicate uzima, ostavlja ga da se stegne, te ga drobe. Nakon toga donose beton na farme gdje ga nanose na polja kako bi pomogli u borbi protiv kiselosti u tla, ali i za hvatanje ugljičnog dioksida. PH tla je vrlo važan i čini se da ovaj proizvod može pomoći u tome. Pomaže da hranjive tvari u tlu budu dostupnije biljkama.

Klimatske promjene sada su svuda na dnevnom redu. Iako je proces varljivo jednostavan, znanost je sve samo ne to. Praćenje polja na koja primjenjuju materijal kako bi bili sigurni da hvataju ugljični dioksid  i mjerenje koliko ga trenutno zadržavaju doista je izazovno.

Kada jednom dodaju materijal poljima, tada počinju pratiti i mjeriti koliko se ugljika crpi. Uređaji su prilično jednostavni. Sastoje se od cijevi u kojima stvaraju vakuum tako da usisavaju vodu iz tla i šalice na dnu. Tu vodu iz tla odnose u laboratorij u Dublinu.

Koriste prastara načela geokemije, a ciklus silikatnog ugljika je naziv koji daju ovom procesu koji se odvija prirodno, svuda oko nas. Dakle, padaline i tako dalje padaju na stijene posvuda, po cijelom svijetu. Pregrijavanje je proces koji učinkovito uklanja ugljikov atom iz ugljičnog dioksida  i zaključava ga u staji kao bikarbonat. Oni to ubrzavaju. Privlačnost ovog materijala je i u tome što se brzo raspada.

Dakle, reakcije su dovoljno brze da mogu vidjeti povećane koncentracije bikarbonata u vodama u tlu u vremenskim razmacima od tjedana do mjeseci. Stoga spašavanje svijeta kroz leću silikata izgleda kao dramatično uklanjanje ili smanjenje ugljičnog dioksida u zraku. U osnovi to je ono što moraju činiti. Kako bi spasili planet, moraju smanjiti atmosferski ugljični dioksid. To je proces smanjenja emisija ugljika.

Za Silicate, skalabilnost je ključna. Prerastanje ovog novog i dinamičnog rješenja u rješenje koje može sigurno ukloniti milijune i eventualno milijarde tona tog plina iz atmosfere glavni je cilj i vjeruju da to mogu postići jer uzimaju materijal koji je vrlo bogat, ali je također iznimno lokalni.

U Hrvatskoj i EU

U globalu, efikasna upotreba energije ključna je za ograničavanje utjecaja klimatskih promjena. Toplotna inercija betona omogućava mu da upija i skladišti višak topline ili hladnoće i pušta je nazad u zrak dio osmišljene toplotne strategije.

To može smanjiti potrošnju energije za grijanje za 2-15 posto te smanjiti potrošnju energije za hlađenje do 50 posto. U Hrvatskoj ukupna količina građevnog otpada procijenjena na 1,2 milijuna tona, neopasni mineralni otpad čini 500 tisuća tona, te je veliki udio miješanog otpada.

Izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene iz 2019. daje podatak da je globalni trend porasta temperature na +1,1 °C te ako se nastavi povećavati koncentracija stakleničkih plinova sadašnjom brzinom, globalno zagrijavanje će vjerojatno dosegnuti 1,5 °C između 2030. i 2052.

Također, Pariški sporazum o klimatskim promjenama obvezuje države svijeta djelovati u dva smjera: poduzeti žurne mjere u smanjenju emisija stakleničkih plinova kako bi se porast temperature ograničio na 1,5 °C odnosno na 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje ili poduzeti mjere prilagodbe klimatskim promjenama, kako bi se smanjile štete od klimatskih promjena. Podaci u nastavku preuzeti su iz izvješća o klimatskim promjenama koje je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike iz 2018. godine.

U 2015. emisije stakleničkih plinova bile su 237,5 posto veće u odnosu na 1990. Hrvatska je ispunila obveze iz Kyotskog protokola u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 5 posto u razdoblju 2008. – 2012. godine u odnosu na 1990. godinu.

Ulaskom u članstvo EU, Hrvatska je preuzela zajednički europski cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. u odnosu na 1990. Obvezu smanjenja emisija države članice EU provode zajednički putem Europskog sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.

U svibnju 2018. donesena je Uredba o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., kojom je za Hrvatsku utvrđen cilj smanjenja emisija za 7 posto u odnosu na razinu iz 2005. EU je u Planu puta za prelazak na gospodarstvo s niskim razinama emisija ugljika do 2050. postavila cilj smanjenja emisija za barem 80% u odnosu na 1990. godinu do 2050. godine.